Iako su vijesti o strelovitom rastu cijene nafte nakon napada dronovima na saudijska postrojenja kod domaćih vozača vjerojatno pobudile instinktivnu reakciju da se zapute na benzinske postaje i rezervoare svojih vozila napune gorivom prije nadolazećih poskupljenja, za to još uvijek nema potrebe.
Doduše, vozače će od danas na benzinskim postajama uistinu dočekati nove cijene naftnih derivata, no tek neznatno više nego dosad. Cijena litre benzina eurosuper 95 na postajama najvećeg domaćeg distributera Ine povećat će se za 9 lipa, sa 9,72 kuna na 9,81 kuna za litru. Cijena dizelskog goriva porast će sa 9,68 na 9,78 kuna za litru. Iako naftni stručnjaci ističu kako je logično očekivati da će se viša cijena nafte s globalnog tržišta u konačnici preliti i na hrvatsko tržište, to će se dogoditi kroz duži vremenski period. Iako je formalno cijena naftnih derivata u Hrvatskoj deregulirana još 2014. godine, veliki domaći dobavljači još uvijek se u značajnoj mjeri ravnaju prema formuli koja je vrijedila u doba dok je država određivala maksimalnu cijenu benzina i dizela.
Ta formula temelji se na cijeni naftnih derivata na mediteranskom tržištu (Platts MED CIF), preračunatom iz dolara u kune, te uvećanoj za trgovačku maržu i državna davanja. Kako u pravilu postoji odgoda od nekoliko tjedana u reakciji mediteranskog tržište derivata na promjene globalnih cijena nafte, ni efekt na potrošačke cijene u Hrvatskoj neće biti trenutačan.
S druge strane, iako domaći opskrbljivači imaju mogućnost mijenjati cijene derivata praktički u satnim intervalima, tržišna je konvencija da se to radi jednom tjedno. Utoliko bi do značajnijih cjenovnih promjena na tržištu moglo proći i mjesec dana. Veće cijene derivata u pravilu znače i veće prihode državne riznice na ime obračunatog PDV-a. U slučaju radikalnog povećanja cijena nafte, Vlada ima mogućnost smanjivanja porezne stope ili fiksnih trošarina na koje otpada i do 60 posto konačne cijene goriva.