Kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa u potpunosti je paralizirala hrvatsko tržište nekretnina, a stanje je dodatno pogoršao i nedavni potres u Zagrebu, ocjenjuje se u novoj analizi HGK.
"Poslovanje u agencijama za posredovanje nekretninama je onemogućeno zbog trenutnog stanja s koronavirusom, a i mjera propisanih od strane kriznog stožera, jer poslovanje nekretninama ovisi o socijalnom kontaktu s ljudima, što uključuje često kretanje i preglede nekretnina. Naravno da i građani ne razmišljaju o nekretninama u doba kada im je poslovanje zaustavljeno, a zaštita zdravlja je postala najvažnija", poručio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
U ovom trenutku, ističu u Komori, promet nekretninama gotovo je zaustavljen, a kada i dođe do ukidanja izvanrednih mjera može se očekivati daljnji pad potražnje, što će u konačnici dovesti do pada prometa nekretninama i smanjenja njihovih cijena. Ipak, u HGK ističu kako cijene ne bi trebale bitno pasti ako se zadrži pristup jeftinim kreditnim linijama, odnosno ako kamatne stope ostanu na razinama na kojima su bile prije izbijanja koronakrize. Dodaju i kako će stanje na nekretninskom tržištu ovisiti o dužini trajanja izvanrednih mjera jer nije svejedno hoće li ovakvo stanje trajati mjesec, tri mjeseca, ili duže.
"Tržište nekretnina uvijek reflektira stanje gospodarstva. Uslijed pada prihoda u gospodarstvu očekuje se bitno slabija likvidnost pravnih, ali i fizičkih osoba, što će svakako rezultirati smanjenim interesom za ulaganje u nekretnine", ističu u HGK.
Na kretanja na nekretninskom tržištu utjecat će i posljedice nedavnog potresa u Zagrebu, koji je, ocjenjuje Ranilović, razotkrio dugotrajnu sustavnu nebrigu i loše intervencije na objektima. I to će se, dodaje, odraziti na cijene nekretnina, no centar grada uvijek će biti privlačna lokacija kupcima. Ipak, valja očekivati da će potencijalni kupci biti puno izbirljiviji pri odabiru nekretnine za život ili posao.
Pritom otvorenim ostaje pitanje hoće li nedavni potres potaknuti vlasnike nekretnina da se osiguraju od potresa. Naime, podaci Hanfe pokazuju da je lani uplaćeno 107.000 premija za osiguranje od potresa u vrijednosti 85,4 milijuna kuna, što zapravo znači da većina građana nije imala osiguranje od potresa.
"Bit će zanimljivo vidjeti kako će ta brojka ubuduće rasti, naročito među stanovnicima starijih zgrada koje nisu građene po modernijim sigurnosnim standardima", zaključuje se u priopćenju HGK.