Zona minusa

Kakve su šanse da i kod nas imamo negativne kamatne stope? Trebali bi ispuniti 3 uvjeta...

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.12.2019. u 10:27

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

7.12.2019. u 10:27

Dragan Matić / Hanza Media

Ilustracija

Iako su negativne kamatne stope postale realnost, vjerojatnost da će prevladati na hrvatskom tržištu, ocjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, “ nije velika” jer je prvi uvjet za to da u negativnu zonu padnu kamatne stope na izvore sredstva. No, to se događa iznimno, u nekim zemljama i samo za klijente s velikim viškovima sredstava. U pravilu, pored depozita, te banke imaju druge, jeftinije izvore financiranja, ili strukturu klijenata koji mogu „plaćati“ negativne kamatne stope za držanje depozita u banci.

- Riječ o rijetkim bankama koje posluju s klijentima s velikim viškovima gotovine, velikim korporacijama, financijskim posrednicima poput mirovinskih fondova, ili je riječ o bankama koje odabiru rizične strategije zaduživanja na tržištu novca gdje je novac jeftin radi financiranja dugoročnih plasmana, stoji u HUB-ovoj analizi “Jesu li negativne kamatne stope realnost?”.

Prema podacima Eurostata koji objavljuje desetogodišnje prinose na državne obveznice u lokalnim valutama, u rujnu ove godine negativne prinose imalo je 12 zemalja, od -0,01 posto u Irskoj do -0,59 posto u Njemačkoj. No, preduvjet za to je da zemlja bude članica europodručja ili da je s njime vrlo usko povezana i razvijena zemlja (Danska, Švedska).

Hrvatska je u isto vrijeme zabilježila desetogodišnji prinos na državnu obveznicu od 0,49 posto. Za sada se, mjereno na ovaj način, “nalazi daleko od zone minusa”.

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
Na fotografiji: Zdenko Adrovic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / Hanza Media

Direktor HUB-a Zdenko Adrović

 

Kada se kamatne stope na dugoročne državne obveznice nađu u negativnoj zoni, velika je vjerojatnost da će one na kredite ipak ostati u pozitivnoj zoni. Razlog tome su troškovi pretvaranja depozita u kredite, koji su mnogo veći od troškova pretakanja viškova novca velikih posrednika u potražnju za državnim obveznicama. Za pojavu negativnih kamatnih stopa na kredite, smatraju u HUB-u, u budućnosti se moraju steći tri preduvjeta koja, u slučaju Hrvatske, za sada nisu u domeni realnoga.

Prvo, monetarna ekspanzija ECB-a trebala bi se pojačati kako bi referentne stope pale još dublje u negativnu zonu. Drugo, rizik hrvatske države trebao bi se smanjiti tako da obveznički prinosi postanu negativni, a kao treći preduvjet HUB navodi da, nakon ulaska u europodručje ne bi bilo dovoljno da se otklone naši specifični regulatorni troškovi, već bi i troškovi rizika trebali pasti na razine koje bi bile usporedive s najrazvijenijim zemljama članicama, “a to za sada nije realan scenarij”.

Najniže prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima imaju Švedska (1,22 posto) i Belgija (1,43posto), dok najniže stambene kredite imaju Slovačka (1,04 posto) i Njemačka (1,24 posto). Iako Hrvatska još nije uvela euro i nije razvijena članica EU, prosječne kamatne stope na obje spomenute vrste kredita, iznova podsjeća HUB, “u Hrvatskoj se kreću unutar intervala europodručja, kao da je Hrvatska već uvela euro”. Podaci pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj po prvi puta u povijesti pale ispod 3 posto. Takozvana uža efektivna kamatna stopa za stambene kredite prema metodologiji ECB-a u rujnu je iznosila 2,8 posto.

Negativne kamatne stope kod depozita stanovništva pojavljuju se samo iznimno, tako da se prosjeci kreću oko nule ili malo iznad nje, ali kod depozita poduzeća, naročito kratkoročnih, negativne kamatne stope više nisu rijetkost, imaju ih Danska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Španjolska i Švedska. S druge strane, najveće odstupanje u plus javlja se kod zemalja iz Srednje i Istočne Europe koje nemaju namjeru uvesti euro (Poljska, Češka, Rumunjska, iako treba primijetiti da su u Mađarskoj kamate kao u Hrvatskoj).

Hrvatska se s prosječnih 0,14 posto smješta među zemlje članice koje su blizu nule, “kao da smo već uveli euro”. Međutim, ni ovi izvori financiranja u Hrvatskoj nisu značajni kao depoziti stanovništva.