Neugodno saznanje

Istraživanje hrvatskih stručnjaka: Rast turizma za sobom povlači i rast kriminala

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

17.7.2019. u 16:20

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

17.7.2019. u 16:20

Zadar, 150719.
Na Forumu su danas predstavljeni policajci iz Madjarske i Kine koji ce ovog ljeta biti na ispomoci zadarskim policajcima, odjeveni u svoje odore, ali bez oruzja. Uz hrvatske kolege, ovoga ce ljeta pomagati stranim turistima u rjesavanju problema, a rijec je o MUP-ovom projektu Sigurna turisticka sezona, koji je u Hrvatskoj poceo 2006. godine u sklopu medjunarodne policijske suradnje.
Foto: Jure Miskovic / CROPIX
Jure Mišković / CROPIX

Policajci iz Mađarske i Kine surađuju s hrvatskim policajcima u Zadru

Postoji veza između rasta turizma i porasta imovinskog kriminala, pokazalo je novo netom objavljeno istraživanje Vedrana Rechera i Ivice Rubila s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Njihov rad „More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia” („Više turizma, više kriminala: Dokazi iz Hrvatske”) objavljen je u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research.

Jedan posto rasta turističkih noćenja, povezan je s 0,34 posto povećanja imovinskog kriminala, stoji u objavljenom radu. Pod imovinskim kriminalom (eng. property crime) podrazumijevaju zbroj sitnih krađi (eng. thefts), pljački (eng. larcenies) i provala (eng. robberies). Drugim riječima, turistička aktivnost povećava broj imovinskih delikta.

Pritom su poseban fokus posvetili prostoru pa su pratili broj turističkih noćenja te prijavljenih slučaja džeparenja, pljački i provala u obalnim, kontinentalnim županijama i Gradu Zagrebu.

Istraživanje je pokazalo da je ta veza znatno izraženija u morskim županijama u kojima Hrvatska bilježi najveći broj turista, nego u kontinentalnim krajevima, iako je veza između rasta kriminaliteta i turizma prisutna u cijeloj državi.

- Prema našim izračunima ‘hipotetske’ evolucije imovinskih kaznenih djela, u situaciji kada bi turizam bio jedini faktor koji utječe na kaznena djela, tada bi broj imovinskih kaznenih djela u 2016. bio oko 50% veći u odnosu na 2006. godinu - istaknuo je za Jutarnji jedan od autora članka Vedran Recher, dodavši kako u stvarnosti to ipak nije slučaj jer "brojni drugi faktori utječu na intenzitet kriminala osim turizma, poput primjerice realokacije policije na obalu tijekom sezone, tako da je stvarni broj u 2016. bio oko 30% manji u odnosu na 2006. godinu".

Na temelju dobivenih rezultata ne može se, pojašnjavaju autori, govoriti o direktnoj uzročno posljedičnoj vezi u smislu da rast turizma uzrokuje porast stope kriminala. Ipak, pišu, rezultati su relevantni. Oni sugeriraju da turistički rast doprinosi porastu kriminala, „a rezultati su daleko od trivijalnih”, pišu u analizi Recher i Rubil. 

- Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz za više turizma dovodi i do više kriminala, ova analiza je i strateški relevantna - stoji u članku.

Za paniku, smatra Recjer, nema razloga za paniku jer su faktori koji negativno utječu na kriminal u analiziranom periodu očito bili dovoljno jaki kako bi se ukupni broj imovinskih kaznenih djela smanjio, usprkos turizmu.

- Ipak, važno je osvijestiti da turizam osim pozitivnih, doista ima i negativne posljedice na naše društvo, od kojih je jedan i porast stope kriminala - dodaje Recher.

Autori predlažu da bi bolji razmještaj policijskih službenika tijekom godine po različitim županijama, ovisno o njihovoj turističkoj posjećenosti, mogao ublažiti takvu vezu, iako se odmah i ograđuju kako za to nemaju konkretne podatke. Korisno bi moglo biti i informiranje turista o najčešćim tipovima kriminala kako bi se umanjila šansa da uopće budu opljačkani, i to posebno na onim mjestima koja su često jako napučena poput zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora.

Ne odgovore li nadležne institucije na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi, zaključuju autori, prouzročiti negativne društvene učinke poput rasta imovinskog kriminala, smanjenja dobiti od turizma, ali i potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Lijepe naše.