Postoji veza između rasta turizma i porasta imovinskog kriminala, pokazalo je novo netom objavljeno istraživanje Vedrana Rechera i Ivice Rubila s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Njihov rad „More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia” („Više turizma, više kriminala: Dokazi iz Hrvatske”) objavljen je u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research.
Jedan posto rasta turističkih noćenja, povezan je s 0,34 posto povećanja imovinskog kriminala, stoji u objavljenom radu. Pod imovinskim kriminalom (eng. property crime) podrazumijevaju zbroj sitnih krađi (eng. thefts), pljački (eng. larcenies) i provala (eng. robberies). Drugim riječima, turistička aktivnost povećava broj imovinskih delikta.
Pritom su poseban fokus posvetili prostoru pa su pratili broj turističkih noćenja te prijavljenih slučaja džeparenja, pljački i provala u obalnim, kontinentalnim županijama i Gradu Zagrebu.
Istraživanje je pokazalo da je ta veza znatno izraženija u morskim županijama u kojima Hrvatska bilježi najveći broj turista, nego u kontinentalnim krajevima, iako je veza između rasta kriminaliteta i turizma prisutna u cijeloj državi.
- Prema našim izračunima ‘hipotetske’ evolucije imovinskih kaznenih djela, u situaciji kada bi turizam bio jedini faktor koji utječe na kaznena djela, tada bi broj imovinskih kaznenih djela u 2016. bio oko 50% veći u odnosu na 2006. godinu - istaknuo je za Jutarnji jedan od autora članka Vedran Recher, dodavši kako u stvarnosti to ipak nije slučaj jer "brojni drugi faktori utječu na intenzitet kriminala osim turizma, poput primjerice realokacije policije na obalu tijekom sezone, tako da je stvarni broj u 2016. bio oko 30% manji u odnosu na 2006. godinu".
Na temelju dobivenih rezultata ne može se, pojašnjavaju autori, govoriti o direktnoj uzročno posljedičnoj vezi u smislu da rast turizma uzrokuje porast stope kriminala. Ipak, pišu, rezultati su relevantni. Oni sugeriraju da turistički rast doprinosi porastu kriminala, „a rezultati su daleko od trivijalnih”, pišu u analizi Recher i Rubil.
- Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz za više turizma dovodi i do više kriminala, ova analiza je i strateški relevantna - stoji u članku.
Za paniku, smatra Recjer, nema razloga za paniku jer su faktori koji negativno utječu na kriminal u analiziranom periodu očito bili dovoljno jaki kako bi se ukupni broj imovinskih kaznenih djela smanjio, usprkos turizmu.
- Ipak, važno je osvijestiti da turizam osim pozitivnih, doista ima i negativne posljedice na naše društvo, od kojih je jedan i porast stope kriminala - dodaje Recher.
Autori predlažu da bi bolji razmještaj policijskih službenika tijekom godine po različitim županijama, ovisno o njihovoj turističkoj posjećenosti, mogao ublažiti takvu vezu, iako se odmah i ograđuju kako za to nemaju konkretne podatke. Korisno bi moglo biti i informiranje turista o najčešćim tipovima kriminala kako bi se umanjila šansa da uopće budu opljačkani, i to posebno na onim mjestima koja su često jako napučena poput zračnih luka, autobusnih i željezničkih kolodvora.
Ne odgovore li nadležne institucije na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi, zaključuju autori, prouzročiti negativne društvene učinke poput rasta imovinskog kriminala, smanjenja dobiti od turizma, ali i potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Lijepe naše.