Američki dionički indeksi jučer su pali nakon što je predsjednik Trump otkazao sastanak sa vođom Sjeverne Koreje koji je bio inače zakazan 12. lipnja. Nastavno na navedeno, iz Sjeverne Koreje je stiglo priopćenje kako i dalje žele da dođe do sastanka te da su otvoreni za rješavanje problema bilo kada i na bilo koji način. Razlog otkazivanja sastanka od strane SAD-a je, prema priopćenju, neprijateljski govor ministra Sjeverne Koreje prema jednom od članova Trumpove administracije koji je prethodno imao prijeteće govore usmjerene prema Pyongyangu. Sastanak dvaju vođa trebao je utrnuti put denuklearizaciji Sjeverne Koreje.
Pad indeksa pritom je predvođen korekcijom dionica energetskog sektora uslijed pada cijene nafte. Istovremeno, povećana averzija investitora prema rizičnoj imovini pritisnula je njemačke i američke 10-godišnje prinose naniže, dok su cijene plemenitih metala porasle te uobičajena valutna sigurna utočišta poput švicarskog franka i japanskog jena ojačala u odnosu na ostale valute.
U međuvremeno je objavljeno kako će američki ministar trgovine posjetiti Kinu sljedeći tjedan kako bi se nastavili pregovori o budućim trgovisnkim odnosima dviju zemalja. Izuzeće Europske unije od nameta na aluminij i čelik istječe početkom lipnja te bi nadolazeća objava mjera u trgovini sa Europskom unijom trebala biti trajnije prirode.
Jučer objavljene bilješke sa posljednjeg sastanka Vijeća ECB-a signaliziraju da bi ECB mogao završiti program otkupa obveznica do kraja ove godine, dok bi do prvog podizanja kamatnjaka izgledno moglo doći u drugoj polovici sljedeće godine.
Glavni rizik po trenutna očekivanja ECB-a predstavlja usporavanje rasta ekonomije Euro zone u prvom kvartalu. Što se tiče potonjeg, u bilješkama je istaknuto da su nesigurnosti vezane uz buduće ekonomske izglede znatno porasle, ali da još uvijek smatraju da je snaga ekonomskog rasta u regiji uvelike netaknuta.
Politička zbivanja u Italiji su čini se zabrinula ECB s obzirom da bilješke raspravljaju o zaoštravanju zahtjeva vezano uz poštivanje fiskalnih pravila, a posebice u kontekstu zemalja sa visokom razinom javnog duga.
Podsjećamo kako predložene reforme novo osnovane koalicije u Italiji bi prema procjenama mogle dovesti do rasta proračunskog deficita od 7%. Iako je izgledno da će barem jedan dio reformi biti izmijenjen kako bi se izbjeglo zaoštravanje retorike sa institucijama EU, proračunski deficit će i tada gotovo sigurno nadmašiti kriterij iz Maastrictha od 3% (na 2,3% bio u 2017.). Potonje implicira nastavak uzlaznih pritisaka na ionako visok javni dug Italije od preko 130% te stavlja Italiju u poziciju glavnog kandidata za krizu kada kamatne stope Euro zone počnu rasti. Na potonje se osvrnuo i ECB koji smatra da visoko zadužene zemlje Euro zone riskiraju bijeg investitora iz njihovih obveznica.
Rasprodaja talijanskih obveznica u proteklom tjednu utjecala je i na rast prinosa ostalih perifernih ekonomija kao što su Portugal i Španjolska. Ipak sa prinosima od oko i spod 2% ove zemlje se i dalje nalaze daleko ispod grčkog prinosa koji je dosegnuo i 30% u jeku krize.
Cijena WTI nafte jučer je korigirala naniže uslijed zabrinutosti kako bi se OPEC mogao odlučiti na povećanje proizvodnje nafte uslijed snažnog rasta cijene iste od gotovo 20% u toku ove godine. Potonje je poslijedica izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom što dovodi do smanjenja ponude iranske nafte na tržištu te pada proizvodnje u Venezueli.
OPEC je nedavno izjavio kako će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se cijene nafte na tržištu stabilizirale, a sljedeći sastanak Vijeća na rasporedu je u lipnju.
Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa sljedeći tjedan nudi 800 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 1 mlrd. HRK.
Pritom očekujemo zadržavanje prinosa na aktualno niskim razinama od 0,09% s obzirom da trenutna cash pozicija dozvoljava Ministarstvu fleksibilnost bez potrebe za prihvaćanjem nepovoljnih ponuda uslijed potencijalne suzdržanosti investitora s obzirom na očekivano izdanje nove kunske obveznice budući da 6 mlrd. HRK domaćeg duga dospijeva početkom srpnja.
Nakon snažnih silaznih pritisaka gdje je tečaj EUR/HRK se u jednom trenu spustio do najniže razine od rujna 2012., tečaj je zabilježio blagi rast u protekla dva dana te se parom trenutno trguje oko 7,39 kuna za jedan euro, a što su ujedno i razine oko kojih očekujemo da će se tečaj zadržavati u narednom periodu s umjerenom tendencijom kretanja naniže. Kuna ostaje podržana solidnim izvozom, snažnim priljevom turističkih deviza te snažnijim povlačenjem sredstava iz EU fondova. Ovogodišnju najnižu razinu tečaja pritom vidimo na 7,35 kuna za jedan euro te smatramo da snažnije jačanje domaće valute ostaje ograničeno HNB-ovom predanosti očuvanja tečajne stabilnosti.
