Nakon što je stručni tim Zavoda za stanovanje, obišavši na Sjenjaku zgrade pod svojim upravljanjem, uočio niz ilegalnih stanova na tavanima i u podrumima, postavlja se pitanje kako ovakve situacije riješiti s obzirom na to da je riječ o problemu koji u Osijeku nije rezerviran samo za jedno stambeno naselje.
Kada je konkretno Sjenjak u pitanju, iz Zavoda za stanovanje kažu kako ih je na terenu u vezi s ovim pitanjem, zatekla zaista nesvakidašnja situacija.
- Pregledom zgrada i razgovorom s predstavnicima suvlasnika uočena je pojava gradnje i dogradnje posebnih dijelova na zajedničkim prostorima zgrade. U naselju Sjenjak radi se o gradnji uglavnom na tavanskom prostoru zgrada, ali događaju se i slučajevi zauzimanja drugih zajedničkih prostorija zgrade kao što su podrumi i hodnici. U nekim slučajevima pojedini suvlasnici zauzeli su zajednički dio zgrade i na tom prostoru sagradili stan, ili su proširili postojeći stan. Na zauzetu se površinu uglavnom ne plaćaju režijski troškovi poput pričuve, grijanja, čišćenja, odvoza smeća i drugoga te su na taj način oštećeni svi preostali suvlasnici s obzirom na navedeno. U većini slučajeva sagrađeni stanovi nemaju sve potrebne dozvole, suglasnosti ili projekte i predstavljaju nelegalno sagrađene dijelove zgrade. Vlasnici ovih prostora često i ne znaju što je potrebno da bi se prostori doveli u tehnički i pravno ispravno stanje, a što zavisi od slučaja do slučaja - kaže direktor Zavoda za stanovanje Bojan Bodražić.
Dalje objašnjava kako je ovo situacija koja se dugoročno može riješiti samo tako da ilegalni stanovi budu legalizirani - što nije nimalo jednostavan proces, piše Glas Slavonije.
- Za poduzimanje bilo kakvih radnji u smislu legaliziranja ovih prostora potrebno ishoditi suglasnost svih suvlasnika zgrade. Zatim slijedi ishođenje građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta o građenju. Za građevinsku je dozvolu potrebno izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi suglasnosti od HEP Elektroslavonije, HEP Toplinarstva, Hrvatskih voda i drugih. Na kraju postupka radi se etažiranje zgrade kojim se novosagrađeni stan dovodi u imovinsko-pravno ispravno stanje u zemljišnim knjigama radi pravilnog i zakonitog upisa - zaključje Bodražić.
No, hoće li netko legalizirati bespravno zaposjednut prostor unutar zgrade ovisi ili o volji te osobe da sama to učini, ili o zajedničkoj volji svih ostalih suvlasnika da ga na to pravnim putem privole, ako mu oni nisu dali suglasnost da koristi zajednički dio zgrade. Ako, pak, suvlasnik koji je svoj stambenih prostor proširio na zajednički i za korištenje tog prostora ima suglasnost ostalih suvlasnika, a ne želi legalizirati prisvojene kvadrate, postoji mogućnost i da ga se samo u većem dijelu uključi u plaćanje pričuve i zajedničkih režijskih troškova.
- Ostali se suvlasnici mogu dogovoriti da zatraže plaćanje pričuve i zajedničkih režijskih troškova za prošireni dio. No, moraju to učiniti baš svi, bez iznimke, i tada se suvlasniku za dodatne kvadrate može podići pričuva, ali kao korisniku tog prostora, a ne kao vlasniku. Jer kada bi mu se podigla pričuva kao vlasniku bez legalizacije, oni bi nakon nekog vremena plaćanja takve pričuve račune mogao pokušati na sudu priložiti kao dokaz vlasništva - objašnjavaju iz Zavoda za stanovanje.