Potrošačka groznica

Hrvati u korona šopingu potrošili 300 mil. kuna, a dva proizvoda su traženija i od sapuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.3.2020. u 14:37

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.3.2020. u 14:37

Lidl

Ilustracija, trgovina

GfK Panel kućanstava, koji prati potrošnju proizvoda za kućanstvo, zabilježio je da su hrvatski građani od 24. veljače do 15. ožujka u dućanima potrošili 300 milijuna kuna više na hranu, piće, osobnu njegu i kemijska sredstva nego u istom razdoblju lani.

Najviše su se kupovali sol, smrznuta gotova jela, konzervirano meso i riba te vino i žestoka pića. GFK je analizirao 20 milijuna košarica kupljenih u spomenutom razdoblju ove godine i usporedio to s usporediva tri tjedna u 2019. godini.

Listu top 20 kategorija s najvećim rastom prodaje otvara sol čija je prodaja porasla 290 posto. Brašno i kvasac koji su, uz wc papir, postali sinonim "korona šopinga" tek su na 6.i 7. mjestu po rastu vrijednosti. Sapun je tek na 20.mjestu. Toaletni papir je na 31.mjestu od ukupno 130 analiziranih kategorija.

U prva tri tjedna korona šopinga vino i žestoka alkoholna pića rastu većom stopom rasta u odnosu na rast kategorije sapuna. Izvrsno su se prodavale i delikatesne gotove salate, riža, konzervirano voće i povrće, šećer, kreme i losioni, gotovi kolači, sredstva za čišćenje wc-a... 

S druge strane, riblje delikatese i depilatori na vrhu su top liste 20 kategorija koje su u prva tri  tjedna "korona šopinga" zabilježile vrijednosni pad. Iz analize košarice vidljivo je da se hrvatski građani planiraju manje brijati, manje održavati higijenu zuba, ali i popiti manje piva.

Slabije nego inače prodavali su se uz ostalo smrznuto voće, svježi pekarski proizvodi, bezalkoholna gazirana pića, pivo i bombonijere. Očekivano najveći dobitnik je online prodaja kod koje je potrošnja rasla čak 51 posto, dok je najveći gubitnik tržnica s padom vrijednosti od osam posto. Pekarnicama i malim trgovinama također je pao tržišni udjel.

Kod trgovačkih lanaca, Konzum Super, Konzum klik, Plodine, Spar, Tommy, dm i Bipa povećali su tržišne udjele u spomenuta tri tjedna.

Zanimljivo je da se udio potražnje za artiklima na akcijama, odnosno promocijama smanjio, za razliku od "normalnih" vremena kada često kupujemo većinu onoga što je "na akciji".

Analiza je pokazala i da kupci u dobi do 34 godine nisu potrošili ni kunu više nego obično, oni od 35 do 44 godine blago su povećali potrošnju, dok su stariji od 45 znatno više trošili. Kupci niže kupovne moći nisu se opskrbili zalihama, dok su oni najviše prihodovne mogli napravili najveće zalihe. Zalihe su najviše punili samci dok je to kod višečlanih kućanstava bitno manje izraženo.

Postoje i značajne regionalne razlike pa su primjerice  Zagrepčani, Slavonci, Istrani  i Primorci prednjačili u pripremi zaliha, dok je to u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji manje izraženo. Zalihe  su u jednakoj mjeri stvarali oni koji se izjašnjavaju kao iznimno zabrinuti zbog koronavirusa kao i oni koji nisu osobito zabrinuti.

HUP traži odgodu primjene viših trošarina na pića

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su poručili kako povećanje trošarina na pića u vrijeme kriznog stanja u državi i zatvaranja svih uslužnih i ugostiteljskih objekata ne daje podršku poslodavcima te traže od Vlade da žurno korigira odluku o povećanju i uvođenju novih trošarina i njihovu primjenu odgodi do 1. siječnja 2021.

Industrija pića suočava se s distribucijskim i opskrbnim padom kakav nije zabilježen još od vremena 2. svjetskog rata, ističu iz HUP-a te navode da tvrtke koje posluju u Hrvatskoj ulažu velike napore kako bi održale poslovanje, proizvodnju i radna mjesta i uz otežane dobavne pravce te značajno sužene prodajne kanale i smanjenu potražnju.

"U vrijeme kada vlade diljem svijeta najavljuju značajne poticajne mjere i pakete za pomoć gospodarstvenicima, hrvatska Vlada uvodi do sada nezabilježeno i iznimno visoko povećanje poreznog opterećenja na bezalkoholna pića i nastavlja povećavati trošarine na jaka alkoholna pića. Tako će se godišnje izdvajanje dijela industrije za potrebe posebnog poreza na bezalkoholna pića povećati i više od 70 posto", istaknula je direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović.

Takav rast troškova, kako navodi, uz paralelan drastičan pad potrošnje uslijed zatvaranja uslužnih objekata, industrije pića neće moći kompenzirati. Kosanović napominje kako je primjerice poljska vlada 12. ožujka ove godine donijela set poreznih mjera za pomoć gospodarstvu, među kojima je i odgoda primjene posebnog poreza na šećer u bezalkoholnim pićima do najranije 2021. godine.

"Da bi se zaista sačuvala radna mjesta, što Vlada ističe kao prioritetni cilj, ključno je snižavati troškove i tražiti svaki prostor za rasterećenje gospodarstva. Nažalost, naša se industrija čak i u ovoj situaciji suočava s povećanjem troškova i porezne presije, jer Vlada ne odustaje od povećanja i uvođenja novih poreza na bezalkoholna pića od 1. travnja“, kazala je Kosanović.

Odluka o povećanju poreza na alkoholna i bezalkoholna pića od 1. travnja dodatno će snažno negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo i industriju pića, istaknula je. Napominje i kako su turistički i ugostiteljski sektor već devastirani, a industrija pića s njima je snažno povezana.

Industrija jakih alkoholnih pića, koja se većinom sastoji od domaćih proizvođača, kroz HoReCa kanal koji je potpuno zatvoren ostvaruju više od 35 posto prodaje, a čak 41 posto prodaje u trgovinama ostvaruju u turistički najjačim mjesecima, kazala je Kosanović. Iz HUP-a podsjećaju da su i prije izbijanja pandemije koronavirusa upozoravali da su u Hrvatskoj troškovi poslovanja još uvijek visoki te da je tako značajno povećanje trošarina dodatno destimulirajuće za poslovanje.

"Privremeno ukidanje trošarina i posebnog poreza je jedna od mjera koja bi značajno pomogla gospodarstvenicima da prebrode otežane uvjete poslovanja. Stoga apeliramo na Vladu i ovim putem da žurno korigira odluku o povećanju i uvođenju novih trošarina i primjenu odgodi do 1. siječnja 2021.", poručili su poslodavci.

Ističu kako se sada suočavamo s izvanrednim okolnostima u kojima je, ako već nema smanjivanja postojećih troškova, najmanje što se može učiniti za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, zaustavljanje njihova povećavanja.

U proračun do kraja godine trebalo bi se sliti 94 milijuna kuna

Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, koje će stupiti na snagu 1. travnja. Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od početka travnja će iznositi 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više od sadašnjih 5.300 kuna. U postotku riječ je o povećanju za 13,2 posto, a u Vladi procjenjuju da bi to do kraja godine donijelo 30,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine.

Vlada je donijela i uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, kojim se ništa ne mijenja kod  kave već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića. Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu - 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. I po novome bi ostalo fiksni dio, ali bi se on snizio na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera, taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine,  a ne sadrže taurin, tada iznosi 80 kuna po hektolitru. Ako bezalkoholna pića nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića -  ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna, a ako sadrži od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru. Za ove dvije skupine je,  u odnosu na postojeći sustav,  i niži posebni porez.

U trećoj su skupini bezalkoholna pića s pet do osam grama šećera i za njih posebni porez iznosi 30  kuna po hektolitru, a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna. Prema obrazloženju, na temelju tih promjena državni bi proračun do kraja godine trebao uprihodovati dodatnih 64 milijuna kuna.