Prvi put od pretkrizne 2007. neto imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj premašila je 20 milijardi kuna, a pritom su čak sedam od 19 fondova ZB Investa ostvarili dvoznamenkasti prinos. ZB Invest, inače, drži gotovo 28 posto ukupnog tržišta otvorenih investicijskih fondova u Lijepoj našoj te upravlja imovinom od otprilike šest milijardi kuna, dok je lani u isto razdoblja ona iznosila nešto ispod pet milijardi kuna.
O rastu imovine i prinosa na hrvatskom tržištu razgovarali smo s Hrvojem Krstulovićem, predsjednikom Uprave ZB Investa.
Čak sedam od 19 fondova ZB Investa ove su godine zabilježili dvoznamenkasti prinos, a ZB euroaktiv definitivni je rekorder na hrvatskom tržištu s prinosom od gotovo 20 posto. U čemu je tajna tako uspješne ulagačke strategije?
Sektori koji su u prošlom razdoblju imali najbolju izvedbu su osnovna potrošačka dobra, proizvođači luksuznih dobara te tehnološki sektor. Svojom politikom ulaganja nastavljamo alocirati u makroekonomski podcijenjene sektore tražeći najpovoljnije ulaganje imovine fondova, no prošli prinosi nisu jamstvo budućih.
Smatrate li da će se sa sve glasnijim najavama nove recesije trend rasta prinosa nastaviti i kojih, odnosno na kojim tržištima? Kakva su Vaša predviđanja?
Tržišta kapitala uobičajeno imaju periode rasta i periode korekcije. Uvijek postoje zagovornici oba smjera sa svojim argumentima. Prilikom ulaganja naših fondova vodimo se fundamentalnim vrijednostima pojedinih kompanija prilikom strateškog odlučivanja, a tehničkim momentom kupnje prilikom taktičke realizacije. Na taj način diversificiramo rizike od znatnog fundamentalnog gubitka vrijednosti pojedine dionice. Ulagatelji koji diversificiraju svoju imovinu od klasičnih oblika štednje do investicijskih fondova različitih strategija na duži rok ulaganja postupaju prudentno i očekivano će dobiti optimalni povrat na svoje ulaganje.
Prvi put od pretkrizne 2007. neto imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj premašila je 20 milijardi kuna. Što je potaknulo Hrvate da više ulažu? Koje su prednosti investicijskih fondova u odnosu na druge forme financijskog investiranja?
Posljednjih nekoliko godina znatno se ulaže u informiranost i financijsku pismenost ulagatelja što je rezultiralo sve većom zainteresiranošću za tržište kapitala i investicijske fondove.
Dodatni motiv za okretanje tržištu kapitala, odnosno investicijskim fondovima, je pad kamatnih stopa na tradicionalne oblike štednje. Kod ulaganja i štednje u investicijskim fondovima se individualno usklađuju očekivani prinos i rizičnost ulaganja što kroz raspodjelu raspoloživih sredstava u tradicionalnu štednju i investicijske fondove velikom broju ulagatelja daje povoljan omjer povrata i rizika.
Klasično oročenje u banci temelj je svake štednje, no u uvjetima ovako niskih kamatnih stopa, ključni pojam je „portfelj tj. diverzifikacija imovine“. Svaki potencijalni ulagatelj bi trebao razmotriti i investicijske fondove kao jednu od komponenti svoje štednje, i to u mjeri ovisno o svakom pojedincu.
Veliki broj ulagatelja u RH prepoznao je obvezničke fondove kao kvalitetnu nadopunu uobičajenoj bankovnoj štednji o čemu najbolje govori činjenica da je ta kategorija u Hrvatskoj od 2016. zabilježila najveći rast imovine.
Stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu kapitala, u određenim bankama klijent može dobiti individualni savjet na temelju njegove sposobnosti preuzimanja rizika i horizontu ulaganja što može uvelike olakšati donošenje kvalitetne odluke o ulaganju te napraviti dodatni iskorak s pojedinačnog ulaganja u obvezničke fondove u diversificirano ulaganje u investicijske fondove. Na tome dajemo posebni naglasak u Zagrebačkoj banci kroz našu uslugu ZABA Smart Invest. Kroz tu uslugu smo omogućili da svaki klijent u svakoj poslovnici ZABA-e može dobiti besplatni individualizirani investicijski savjet za ulaganja u ZB Invest fondove.