Kada smo čuli za odluku da više nećemo raditi nedjeljom, od sreće smo gotovo svi zaplakali, rekla je početkom studenoga prodavačica Jasmina Rušak iz križevačkog trgovačkog centra KTC-a. Majka dvoje male djece dodala je kako je sretna jer je nedjelja dan za obitelj i sada će imati vremena za neke aktivnosti koje je inače mogla samo sanjati. Tu sreću i zadovoljstvo radnika Ivica Katavić, predsjednik Uprave KTC-a, istaknuo je kao velik uspjeh tvrtke, unatoč manjem profitu koji će biti posljedica tog neradnog dana.
Da križevačka inicijativa o neradnoj nedjelji za trgovce neće ostati usamljena, moglo se naslutiti kada je Kolinda Grabar-Kitarović primila predstavnike Hrvatskog saveza za nedjelju i podržala njihovu inicijativu za uvođenje neradne nedjelje. Najavila je kako će od resornih ministarstava tražiti razmatranje tog prijedloga i donošenje zakonskih rješenja koja će štititi radnika i pomoći obitelji.
Posljedice po gospodarstvo
Među predstavnicima Saveza bili su Marijana Petir, bivša europarlamentarka, fra Božo Vuleta, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskoga saveza za nedjelju, Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskog nezavisnog sindikata, i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine SSSH.
Petir je istaknula da je nedjelja dan za obitelj, što su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje naveli građani u istraživanju koje je provela u suradnji s agencijom Promocija plus u veljači 2019. gdje se potvrdilo kako se 82 posto građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje.
Većina trgovačkih lanaca u stranom je vlasništvu i u svojim matičnim državama ne rade, ali u Hrvatskoj rade, što pokazuje licemjerstvo velikih i moćnih. Kada je riječ o posljedicama po gospodarstvo, podaci Porezne uprave pokazuju da je promet najveći petkom, a ne nedjeljom, stoga nema opravdanih razloga da se rad trgovina nedjeljom ne regulira, kaže Petir.
Istraživanje je, nadalje, pokazalo kako su žene sa 87 posto češće zagovornice slobodne nedjelje od 77 posto muškaraca. Veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje je u starijim dobnim skupinama, dok su mladi češće protivnici slobodne nedjelje.
S obzirom na razinu obrazovanja, veća je koncentracija zagovornika slobodne nedjelje među srednje i niže obrazovanima, dok je kod visokoobrazovanih zabilježena veća koncentracija zagovornika zadržavanja rada nedjeljom. Veća se koncentracija zagovornika slobodne nedjelje bilježi u skupinama s manjim primanjima.
Istraživanje je pokazalo da je u Dalmaciji i Slavoniji veća koncentracija zagovornika slobodne nedjelje, a zagrebačka i sjevernojadranska regija imaju veći udjel protivnika slobodne nedjelje. Veća je potpora u manjim naseljima.
Istraživanje je pokazalo da se s povećanjem broja članova obitelji povećava i podrška slobodnoj nedjelji, pokazuje istraživanje. Također je pokazalo da više od dvije trećine građana (68 posto) kupuje nedjeljom, i to njih 18 posto svaku nedjelju, a kupnja je usmjerena na prehrambene proizvode (75 posto).
Uz ovo istraživanje doznali smo i novosti o crkvenom promišljanju tog problema. Sindikalist Krešimir Sever podsjetio je da je Hrvatska 1996. sklopila Ugovor o pravnim pitanjima sa Svetom Stolicom, koji nabraja neradne dane, a nedjelja se nalazi na prvom mjestu. Fra Božo Vuleta istaknuo je kako je Savez svojim istraživanjima i stručnim skupovima utvrdio “višestruko štetne posljedice rada nedjeljom ne samo za radnike u trgovinama i njihove obitelji, nego i za širu društvenu zajednicu te demografsko stanje u Hrvatskoj”.
Ozbiljno razmišljanje
Dakle, izgleda da nisu problem samo praznije škrabice, nego je urušena demografska slika jer bi se odmorne blagajnice nakon mise stigle posvetiti i drugim bračnim dužnostima.
Da se o inicijativi ozbiljno razmišlja, svjedočili smo i početkom ovog tjedna kada su o njoj pozitivno govorili predsjednik SSSH Mladen Novosel, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca - Udruge trgovine Martin Evačić, član Upravnog odbora kutinske trgovačke tvrtke Lonia Drago Munjiza i član Uprave Peveca d.d. Marin Štenglin.
Sve veći nedostatak radne snage ponukao je trgovce na malo milostiviji pristup radnicima koje je sve teže naći, kompleksnost pitanja zabrane je najvidljivija u vrijeme turističke sezone, ali otvara i pitanje novinskih izdavača koji uglavnom distribuiraju novine preko dućana u manjim mjestima.
Prema svemu sudeći, rasprava će se nastaviti, a kako smo vidjeli, svaki trgovac može sam uvesti neradnu nedjelju pa se čini da je suvišno petljanje Vlade sa zabranama ili ograničenjima. Za trgovce je dovoljna pouka: koliko tko plati, toliko mu se na kraju vrati.