Hrvati će za nadolazeće blagdane ukupno potrošiti 15,3 milijarde kuna, odnosno pola milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani, procjenili su to analitičari Hrvatske gospodarske komore.
- Na taj pozitivni trend najviše je utjecala porezna reforma, još jedna rekordna turistička sezona, zatim rast plaća koji je rezultirao porastom optimizma i potrošnje građana, te rekordna zaposlenost – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić prilikom predstavljanja analize. Rast optimizma građana, također se osjeća i u gospodarskom sektoru primjetnim značajnim porastom prihoda poduzetnika. Tako je promet u maloprodaji u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 3,7 posto.
- Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela božićnica i regresa, budući je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse - ustvrdila je Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću.
Razdoblje od prvog dana prosinca do prvog dana Nove godine već je zadnjih deset godina najudarnije po potrošnji, kada se gledaju podaci za cijelu godinu. Usporedbe radi, u "običnim" mjesecima troši se od osam do maksimalno deset milijardi kuna, dok za vrijeme rekordnih turističkih sezona, odnosno tijekom srpnja i kolovoza, maksimalna potrošnja dosegne 14 milijardi kuna.
Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK
Kao i svake godine Hrvati će u prosincu najviše potrošiti za vikend prije samog Božića, odnosno u vremenskom razdoblju od 19. do 24. prosinca. U tom periodu najviše kupuju igračke, kozmetiku, obuću i odjeću, tehniku, knjige i delikatesne prehrambene proizvode. Što se blagdanskog stola tiče, njega će, u skladu s mogućnostima potrošača, krasiti bogatije namirnice kao što su purica, mlinci, svinjetina, janjetina, naresci, kolači i druge slastice.
Kada govorimo o navikama potrošača vidljivo je da se one s većom digitalizacijom također mijenjaju, pa raste kupovina putem interneta. Od ukupnog broja korisnika interneta na razini Europske unije 50 posto njih kupuje putem interneta, dok u Hrvatskoj taj trend prati svega 27 posto građana.
- Sve se više koristi i tzv. omnichannel pristup koji kombinira tradicionalnu i online kupovinu, odnosno kupci robu isprobavaju u trgovinama, a potom ju naručuju online - pojasnila je Ravlić.
No, unatoč porastu internet kupovine, podaci Nielsen istraživanja pokazuju kako 35 posto građana i dalje najčešće kupuje u tradicionalnim, 'kvartovskim' trgovinama, zatim u supermarketima 33 posto te hipermarketima i diskontima.