Hrvatske su vlade do sada dvaput zakonom pokušavale ograničiti rad trgovina nedjeljom i oba su puta ti pokušaji pali na testu ustavnosti. Hoće li i novi pokušaj Banskih dvora da zatvori vrata dućana nedjeljom doživjeti istu sudbinu ili će se i Vladi konačno osmjehnuti treća sreća, vidjet će se uskoro.
U Ministarstvu gospodarstva, u kojem kroje izmjene zakonskih propisa koji bi trebali ograničiti rad trgovina nedjeljom, ističu kako im je cilj postići suglasnost poslodavaca i sindikata o radu nedjeljom. No, istodobno najavljuju i ubrzavanje dinamike rada na izmjenama Zakona o trgovini i Zakona o radu kako bi novi zakonski prijedlozi u proceduru krenuli u svibnju.
Bez konsenzusa
U cijeloj je priči upitno hoće li se sindikalci i trgovci uopće uspjeti usuglasiti o pitanju rada nedjeljom, to više što ni među samim trgovcima nema konsenzusa o tome. I dok sindikalci smatraju da rad trgovina nedjeljom treba ograničiti, trgovci ostaju podijeljeni - dio njih podržava ograničavanje rada nedjeljom, a drugi dio tome se protivi i prijeti da će, bude li trebalo, ponovno zatražiti pravorijek Ustavnog suda.
Ustavni sud se o pitanju rada trgovina dosad očitovao dvaput. Prvi put je to učinio u travnju 2004. godine, kada je srušio izmjene Zakona o trgovini koje je, pod pritiskom HSS-a, usvojila Vlada Ivice Račana, a koji je mogućnost rada trgovina nedjeljom vezivao uz površinu i broj trgovina na 5000 stanovnika. Novi je Zakon o trgovini bio jedan od posljednjih zakona koje je usvojila trećesiječanjska koalicija, a na snagu je stupio 1. siječnja 2004., kada je u Banskim dvorima već stolovala nova Vlada, kojoj je na čelu bio Ivo Sanader. No, ustavni suci ocijenili su da se tim zakonom narušava jednakopravnost trgovaca na tržištu i pred zakonom, pa je taj pokušaj ograničavanja rada trgovina nedjeljom pao u vodu.
Vrući je krumpir tada već bio u rukama Sanadera i njegovih ministara. Nakon godina oklijevanja, i Sanaderov se kabinet konačno odvažio ograničiti rad trgovina nedjeljom, pa je u srpnju 2008., kada je svjetsko gospodarstvo već tresla recesija, a Hrvatska je još živjela u uvjerenju da će je opći gospodarski potop zaobići, usvojen novi Zakon o trgovini.
“Izbjegli smo zamku da Zakon padne na Ustavnom sudu”, pohvalio se tada Sanader.
Iako je novi zakon bio ponešto drukčiji od onog koji su ustavni suci 2004. godine srušili jer je ipak dopuštao ograničeni rad trgovina nedjeljom, uglavnom tijekom turističke sezone, Sanaderov se optimizam pokazao nerealnim. Mediji su tada opširno izvještavali o građanima koji po kruh, mlijeko i ostale osnovne namirnice nedjeljom odlaze preko granice ili ih pokušavaju kupiti na benzinskim postajama. No, najteži udarac Sanaderovoj Vladi na kraju je zadao Ustavni sud, koji je ocijenio da se Zakonom o trgovini ne štite prava radnika, a da se ograničavaju poduzetnička prava i slobode. Štoviše, ustavni su suci poručili da se Zakonom trgovci dovode u neravnopravan položaj s obzirom na to da je predviđao brojne iznimke zahvaljujući kojima se moglo raditi nedjeljom.
Dio stručnjaka upozorava da bi i treći Vladin pokušaj ograničavanja rada trgovina nedjeljom mogao doživjeti sudbinu prethodna dva.
- Kada Ustavni sud nešto dvaput sruši, onda to ipak pokazuje kakav stav ima o nekom pitanju - kaže Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Pravi put
Dodaje kako će u Vladi ovaj put morati biti jako oprezni u pisanju Zakona i svakako izbjeći zamku da pravo na rad trgovina vezuju uz površinu ili nešto slično. U cijeloj priči, međutim, otvorenim ostaje pitanje ravnopravnosti poduzetnika. Ili, kako kaže naš sugovornik, moglo bi se postaviti pitanje zašto trgovine ne smiju raditi nedjeljom, a benzinske crpke, primjerice, mogu.
- Mislim da je pokušaj ograničavanja rada trgovina nedjeljom potpuno promašen. Pravi put bi bio da se Zakonom definira uvećana plaća za rad nedjeljom i radnicima zajamči slobodan dan za odrađenu nedjelju - zaključuje Gotovac.
No, u sindikatima i dalje smatraju da je upravo zakonsko ograničavanje rada trgovina nedjeljom pravi put. Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, pritom podsjeća da je nedjelja i ugovorima sa Svetom Stolicom definirana kao neradni dan.
- Vjerujem da će ovaj put, bude li se vodilo računa o ustavnim normama i ako se njegovoj izradi pravilno pristupi, Zakon proći na Ustavnom sudu. I u drugim zemljama, uostalom, postoje takva ograničenja - uvjerena je Štulić.
Kronologija: Na čemu su rušili prethodne verzije
28. travnja 2004. godine
Ustavni sud srušio je izmjene Zakona o trgovini koje je pod pritiskom HSS-a usvojila Vlada Ivice Račana, a koji je mogućnost rada trgovina nedjeljom vezivao uz površinu i broj trgovina na 5000 stanovnika. Ustavni suci ocijenili su da se tim zakonom narušava jednakopravnost trgovaca na tržištu i pred zakonom.
19. lipnja 2009. godine
U srpnju 2008. usvojen je novi Zakon o trgovini. “Izbjegli smo zamku da zakon padne na Ustavnom sudu”, pohvalio se tada Sanader. Iako je novi zakon dopuštao ograničeni rad trgovina nedjeljom, uglavnom tijekom turističke sezone, Ustavni sud ocijenio je da se Zakonom o trgovini ne štite prava radnika, a da se ograničavaju poduzetnička prava i slobode. Štoviše, ustavni su suci poručili da se njime trgovci dovode u neravnopravan položaj jer predviđa brojne iznimke zahvaljujući kojima može raditi nedjeljom.