Pravi stampedo tek slijedi

Građani masovno mijenjaju banke: Evo kako prebaciti račune i koliko će vas to koštati

AUTOR:

  • Sanja Stapić/Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

11.3.2019. u 14:39

AUTOR:

  • Sanja Stapić/Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

11.3.2019. u 14:39

Split, 190814.
Ilustracije iz Splitske banke.
Foto: Marijo Basic / CROPIX
Marijo Basic / CROPIX

Ilustracija

Građani mijenjaju banke sve u šesnaest: prošle godine ih je prosječno 182 svakog mjeseca promijenilo banke, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), lani je 2179 ljudi prenijelo svoje tekuće i žiro kunske i devizne račune iz jedne u drugu banku, a tijekom ovogodišnjeg siječnja i veljače 791.

Sve se to događa na krilima novih pravila igre što vrijede od kraja srpnja 2017. godine kada je u Hrvatsku implementirana europska direktiva o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika.

Mnogo jednostavnije i brže. Slikovito rečeno, onima koji smatraju da je njihova banka preskupa, nezadovoljni su njezinim uslugama ili im se jednostavno više sviđa neka druga banka, dovoljno je banci u koju žele prebaciti račun, daju punomoć, a ona će odraditi sav posao oko kompletnog ili djelomičnog prebacivanja.

Najdulji rok za obavljanje tog posla je 12 radnih dana i potrebno je da klijent u novoj banci da punomoć za prebacivanje, odredi i dogovori što i kada što sve želi preseliti i otvori novi račun. Cijeli posao obavljaju banke.

- Evidentan je znatan porast prebacivanja računa u prva dva mjeseca tekuće godine, a jedan od mogućih razloga je i to što je od 1. studenog 2018. počela s radom web-stranica HNB-a s usporedbom naknada za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje koja je dostupna na poveznici:https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/platni-promet/usporedba-naknada – rekli su nam u Hrvatskoj narodnoj banci, objašnjavajući da uvidom u te informacije potrošači mogu lakše odabrati najpovoljniju banku za svoje potrebe i zatražiti uslugu prebacivanja.

Također, od studenog prošle godine banke su dužne potrošačima davati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje (FID) pa potrošač može jednostavno usporediti naknade u različitim bankama i lakše odlučiti o računu koji najbolje odgovara njegovim potrebama, smatraju u središnjoj banci.

Ako je usporedba koju HNB objavljuje kumovala ovakvom porastu promjene banaka u prva dva mjeseca, onda će se pravi tsunami prebacivanja dogoditi kad klijenti banaka počnu dobivati prava izvješća u svim naknadama i provizijama koje su im obračunale i naplatile njihove banke.

Ove godine iznimno će ih dobiti u studenom i to samo za posljednja dva lanjska mjeseca kada su startala ova nova pravila igre za izvješćivanje o naplaćenim naknadama. U godinama koje slijede, banke će u siječnju klijentima morati slati takva izvješća za cijelu prethodnu kalendarsku godinu pa će u siječnju 2020. klijente izvijestiti o svemu što su im naplatile cijele ove godine. Banke su preklani naplatile 3,37 milijardi kuna neto naknada i provizija, a u prvoj polovici prošle godine 1,67 milijardi kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Taj slap milijardi provizija i naknada pomaže tkati svaka mala kap, pa i onih od 9,50 do 25 kuna naknade koje banke naplate kad njihovi klijenti debitnim karticama podignu po stotinu kuna na bankomatu druge banke, jednako kao i naknade za vođenje paketa računa koje se kreću do nijedne, pet kuna ili 90 kuna mjesečno, ovisno je li račun s prekoračenjem, uključuje li kreditnu karticu i slično...

Prebacivanja tekućih i žiro, kunskih i deviznih računa, banke će obaviti brzo i besplatno za račune koji su bez ikakvih dugovanja. Za one druge, vrijedi informacija da neplaćeni dug po nekoj kreditnoj kartici ili minus po tekućem ne možete prenijeti u drugu banku premda bi vam ona možda odobrila isti minus i limit po kartici. Ti dugovi nisu predmet ovog jednostavnog prebacivanja. Ali jesu predmet kamata koje se naplaćuju na te usluge što mogu iznositi od 5,70 do 9,40 posto godišnje, fiksno ili promjenjivo. Velike se banke mogu razlikovati u kamati na minuse značajno, jedna ih može cijeniti sa sedam posto godišnje kamate a druga s 9,40 posto. Razlika u cijeni? Svega 34 posto.

U zemlji je krajem prošle godine bilo 6,5 milijuna transakcijskih računa, a to su tekući i žiro računi, devizni ili kunski za plaćanja. Njih 4,7 milijuna je bez odobrenog prekoračenja, a 1,8 milijuna s prekoračenjem koji koristi 955.400 ljudi. Ako se netko njih želi prebaciti iz banke u banku, a nema novca da odjednom podmiri minus, ne znači da nema mogućnost promjene banke. Službenici u poslovnicama nekih banaka dali su nam više opcija, u jednoj nam je rečeno da sve ovisi hoće li nova banka klijentu odobriti tekući račun s prekoračenjem.

Ako ćemo odobriti minus, onda on u toj banci treba otvoriti novi račun čiji će broj odnijeti poslodavcu. Čim poslodavac uplati prvu plaću na novi račun, aktivira se dozvoljeno prekoračenje kojim se može zatvoriti dug u staroj banci.

Pitali smo HNB jesu li poslodavci dužni zaposlenima isplatiti plaću na novi broj računa u novoj banci na što su nam odgovorili da se zakonom o prebacivanju računa ne propisuje postupanje poslodavaca ali je propisano, da je "nova" banka dužna obavijestiti poslodavca o podacima o računu za plaćanje otvorenom kod "nove" banke i proslijediti poslodavcu presliku punomoći.

Potrošač također, kažu nam u Hrvatskoj narodnoj banci, može zatražiti uslugu prebacivanja s i bez zatvaranja računa za plaćanje kod "stare" banke. "Ako na računu za plaćanje ima nepodmirenih obveza koje sprječavaju zatvaranje tog računa "stara" banka dužna je o tome odmah obavijestiti potrošača.

- Način eventualnog podmirivanja minusa po računu nije uređen ovim Zakonom te ovisi o poslovnoj politici "stare" i "nove" banke – kažu u HNB-u.

Prije nego krenete pakirati stvari i spremati se na prebacivanje računa dobro provjerite gdje idete. Danas je to lakše nego prije jer HNB nudi poveznice na detaljnije važeće tarife svake banke. Štivo je to kojeg trebate proučiti da ne ispadne kasnije da ste uštedjeli mjesečno 10 kuna na paketu, a izgubili 50 na naknadama za podizanje gotovine na bankomatima...

Što kažu u bankama

Privredna banka Zagreb:

- Stavljanje prekoračenja na raspolaganje klijentima koji prenesu redovan priljev iz druge banke je postojeća usluga koju omogućavaju svim novim klijentima 

Addiko banka:

- Naplaćuju naknadu za zatvaranje računa samo ako su im klijenti bili kraće od godine dana - ugovaranje prekoračenja kao i kreditnih kartica zasebni su poslovni odnosi, svaki takav slučaj zahtijeva individualan pristup

Erste banka:

- Ne naplaćuju naknadu - klijenti moraju podmiriti sva dugovanja u staroj banci

- Moguće je otvoriti račun u drugoj banci i usmjeriti svoja primanja na novi račun kako bi se odobrilo prekoračenje po tekućem računu - moguće je i zatražiti određenu vrstu kreditiranja kako bi se podmirile obveze u staroj banci

Raiffeisenbank:

- ne naplaćuju naknadu za zatvaranje računa. - opseg usluge prebacivanja računa određuje klijent, a zakonom u te usluge nisu uvrštene dopušteno prekoračenje, paketi usluga, internetsko bankarstvo koje klijent treba dogovoriti u novoj banci

HNB: Naknada samo ako klijent odustane

Iz Hrvatske narodne banke kažu nam da je zakonom propisano kako banke za korištenje usluge prebacivanja računa ne naplaćuju dodatnu naknadu. Međutim, banka smije naplatiti naknadu potrošaču ako potrošač dâ zahtjev banci za uslugu prebacivanja, pa od njega u međuvremenu odustane. Objašnjavaju da se u "novoj" banci može zatražiti npr. zadržavanje "stare" ili ugovaranje nove usluge izravnog terećenja ili trajnog naloga, prijenos pozitivnog stanja iz "stare" banke u "novu" banku, zatvaranje računa.Tada banka za predmetne usluge može naplatiti naknadu sukladno važećim naknadama banke. Sve naknade banka objavljene su u njihovim tarifama.

Vezani računi se ne mogu prebaciti

Na naše pitanje mogu li se usluge prebacivanja koristi za sve račune, HNB odgovara da smatraju da računi na kojima se vodi prisilna naplata, redovni računi koji uz sebe u "staroj" banci imaju vezan račun zaštićenih primanja (koji banke otvaraju i zatvaraju isključivo po nalogu FINE) ne bi mogli biti predmetom usluge prebacivanja, jer nisu u skladu s definicijom "računa za plaćanje" prema Zakonu.