ŠTO SE DOGODILO?
Na razini eurozone, pred nama je godina revizije osnovnih ekonomskih pravila i smjernica kako iz perspektive monetarne tako i iz perspektive fiskalne politike.
Europska komisija je jučer prezentirala zaključke revizije fiskalne politike eurozone te zaključila kako su trenutačna pravila pozitivno kontribuirala postupnom jačanju ekonomija Europske unije te oporavku tržišta rada. Ipak, Europska komisija je istaknula i određene nedostatke kao što je prociklični karakter fiskalne politike te kompozicija javnih financija koja ne ide u prilog jačanju rasta. Komisija će u narednom periodu započeti debate o toj tematici kako bi se raspravile potencijalne promjene fiskalnih pravila eurozone.
ŠTO TO ZNAČI?
Ono što je zapravo svima jasno jest kako eurozona, suočena sa značajnim usporavanjem rasta u uvjetima rekordno niskih kamatnih stopa, nastoji restrukturirati kako monetarnu a tako i fiskalnu politiku kako bi osigurala održivi rast u narednom periodu. S obzirom da je monetarna politika ispucala gotovo sve svoje adute, zemlje se sve više okreću fiskalnoj politici na što je pozvala i sama čelnica Europske centralne banke – Christine Lagarde.
Fiskalna politika u mogućnosti je pružiti i trenutačnu a i dugoročnu podršku ekonomiji kroz jačanje investicija ali određene ekonomije suzdržavaju se od daljnjeg jačanja istih unatoč povoljnim proračunskim kretanjima dok su druge onemogućene radi potrebe za pridržavanjem s aktualnim fiskalnim kriterijima koji zahtijevaju smanjenje javnog duga na razinu od 60%.
ZAŠTO NAM JE VAŽNO?
S obzirom na niz poteškoća s kojima se suočava, za eurozonu je ovo prilika preispitati učinkovitost aktualnih politika te njihovu primjenjivost u narednim godinama s obzirom na klimatske promjene, rast digitalizacije i demografske poteškoće s kojima se suočava.
Ključno pitanje ostaje hoće li debata donijeti išta suštinski novoga kao što je primjerice razlika između rasta deficita i javnog duga po osnovi financiranja tekućih troškova ili pak financiranja „zelenih“ i digitalnih investicija koje bi pružile podršku rastu u dugom roku i generirale prinose iznad visine troška zaduženja za većinu europskih ekonomija. Pitanje je i dali Europska komisija može biti jednako učinkovita u svojim zahtjevima prema zemljama da povećaju investicije kao što je učinkovita u zahtjevima za smanjenje prekomjerne razine deficita.