Signalitics

Europska centralna banka zadržala je referentne kamatne stope u eurozoni

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.1.2020. u 9:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.1.2020. u 9:03

Bar manager Krists Pumpitis loads a cash register with euro coins and banknotes in Riga December 31, 2013. Latvia will enter the euro zone on January 1, 2014. REUTERS/Ints Kalnins (LATVIA - Tags: POLITICS BUSINESS) - GM1E9CV1S5K01
Ints Kalnins / REUTERS

Euro, ilustracija

ŠTO SE DOGODILO?

Europska centralna banka je na jučerašnjem sastanku zadržala referentne kamatne stope u eurozoni nepromijenjenima te zadržala stav kako su niske razine kamatnjaka i državni otkup obveznica i dalje nužni u pružanju podrške oslabljenoj ekonomiji eurozone.

ŠTO TO ZNAČI?

Depozitna kamatna stopa u eurozoni, odnosno kamatna stopa koju banke primaju kada deponiraju sredstva kod centralne banke, ostaje na negativnih 0,5%, implicirajući da banke zapravo plaćaju centralnoj banki za deponirani višak sredstava. Takva politika trebala bi potaknuti daljnje jačanje kreditne aktivnosti i pružiti podršku rastu ali posljednji podaci za četvrti kvartal prošle godine su pokazali kako kreditna aktivnost kompanija u eurozoni slabi. Unatoč navedenome, centralna banka je izrazila stav da rizici po ekonomsku izvedbu su oslabili u nedavnom periodu kao posljedica smanjenih trgovinskih neizvjesnosti. Uistinu, sentiment indikatori upućuju na stabilizaciju ekonomske slike koja se tek mora pokazati u nadolazećim objavama ekonomskih podataka.

ZAŠTO NAM JE VAŽNO?

Iz retorike ECB jasno je kako se nadaju da je najgori period usporavanja ekonomske aktivnosti iza nas ali ostaju oprezni uslijed postojećih neizvjesnosti. Poimence, ključni rizici po ekonomski rast su sljedeći:

1) Trumpova administracija bi lako mogla započeti trgovinski rat s EU sada kada je okončana prva faza sporazuma s Kinom.Određene tenzije na ovom polju već postoje i SAD-u su nekoliko puta zaprijetile uvođenjem carina na određena europska dobra. Iako ovaj scenarij nije izgledan radi nadolazeće predsjedničke kampanje u SAD-u, postoji kao mogućnost koja negativno utječe na sentiment i odluke investitora. U toku ovog tjedna EU i Trump su zajednički izrazili želju za skorim postizanjem trgovinskog dogovora ali uz nove prijetnje SAD-a kako ukoliko ne dođe do istoga, će uvesti carine na uvoz europskih automobila u SAD čime bi se dodatno narušilo stanje prerađivačkog sektora eurozone (i posebice Njemačke) koji se već mjesecima nalazi u recesiji.

2) Još uvijek ima dovoljan broj otvorenih Brexit pitanja koja ne dozvoljavaju tržištu da se u potpunosti opusti po ovom pitanju. Navedeno implicira i kako Brexit bez dogovora dvije strane o budućnosti trgovine još uvijek nije u potpunosti eliminiran.

3) Političke neizvjesnosti u Italiji mogle bi se obnoviti krajem mjeseca kada su na rasporedu regionalni izbori te se negativno odraziti na sentiment investitora.

Iz perspektive kretanja kamatnih stopa ovo implicira da će isti ostati na aktualno niskim ili nižim razinama kroz produljeni vremenski period, a najmanje kroz cijelu ovu i veći dio sljedeće godine. Iz perspektive domaće ekonomije, ovo implicira i kako će domaće kamatne stope ostati oko aktualnih rekordno niskih razina.