Istraživanje Likea!

Dugi put do našeg stola: svježe meso do trgovina u Hrvatskoj putuje i 1800 kilometara

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2018. u 16:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.9.2018. u 16:21

, Image: 53365812, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Otkako je Hrvatska ušla u EU, ionako poražavajuće uvozno-izvozne bilance vezane uz meso postale su još veće. Proizvodnja iz godine u godinu pada zbog nekonkurentnosti domaćih proizvođača kojima otimaju tržište proizvođači mesa iz istočne Europe koji su zbog ruskog embarga znatno snizili cijene svojim velikim tržnim viškovima. Tako se danas u našim trgovačkim centrima mogu pronaći poljski pileći filei koji se tamo mogu kupiti za dva eura po kilogramu, teletina i govedina za tri, deset jaja za pola eura, mlijeko i sirevi često ispod proizvođačke cijene.

Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane pa tako iz Italije uvozimo pureće batke i zabatke za manje od dva eura po kilogramu jer naši susjedi uglavnom jedu pureća prsa. Što reći o pilećim batacima i zabatcima s dijelom leđa koji su postali hit u akcijskim prodajama po cijeni koja, kada se zbroji porez, marža i transport daju naslutiti da su prodani samo zato da se isprazne skladišta.

Primjerice, u lanjskom uvozu teškom 353 mil. kuna ili 23 tisuće tona svih vrsta peradi oko 6000 tona ili oko 5 milijuna poljskih pilića završilo je na hrvatskom grilu ili u rinfuzi. Od ukupnog talijanskog izvoza hrenovki i raznih kobasica na hrvatsko tržište odlazi čak 30 posto, što znači da smo njihov najveći izvozni partner u EU.

Europski rekorder u uvozu svinjetine

A još 2012. iz 27 država EU uvoz mesa bio je 212 tisuća tona, da bi u 2015. narastao na više od 403 tisuće tona. Upravo u 2015., prema podacima Croatiastočara, ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.

U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, a lani je taj uvoz iznosio čak 50.917 tona. Gotovo je udvostručen uvoz sira, sa 36 na 67 tisuća tona.

Hrvatska je i europski rekorder u uvozu svinjetine. Godine 2010. u klaonicama je bilo proizvedeno 88.430 tona svinjetine, ukupna se domaća proizvodnja procjenjivala na 147.000 tona, a uvoz je bio 43.828 tona. Nakon ulaska u EU 2014. godine iz klaonica je izašlo 68.557 tona, proizvodnja je bila 96.000 tona, a uvoz čak 80.253 tone.

U odnosu na 2012. proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona, a po pitanju goveda bilježimo rast uvoza goveđeg mesa za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona. U zadnjih pet godina uvezli smo tako mesa i mesnih prerađevina u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi eura, a izvezli u vrijednosti 659 milijuna, što govori o mesnom deficitu od 1,8 milijardi eura. U čitavom tom razdoblju i uvoz i izvoz mesa rasli su nam 35%, no uvoz je očito značajno veći.

Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59%, s goveđim 75%, s mesom peradi 84%, s mesnim proizvodima 95%, a s kokošjim jajima 88%

Uvoz i izvoz mesa, prvih 9 mjeseci 2017.

104.000 tona - ukupni uvoz, vrijednost 261 milijun eura

16.994 tona - govedina (3279 t smrznute)

66.981 tona - svinjetina

18.000 tona - kobasičarski proizvodi

276.000 svinja

89.000 teladi

17.490 tona meso peradi i iznutrice

 

Višak carskog mesa u Njemačkoj

Lani je u Hrvatsku uvezeno 87 tisuća tona svinjetine, od čega najviše iz Njemačke (30.000 tona), a zatim iz Nizozemske (13.000 tona), Španjolske (9000 tona) i Poljske (7000 tona). U isto vrijeme lani u Hrvatskoj je proizvedeno 80.000 tona domaće svinjetine, što znači da je uvoz bio veći za 7000 tona. Što se uvozi? Doslovce sve. Od odojaka do iznutrica.

Njemačka, recimo, ima višak carskog mesa pa ga naši tamo jako jeftino kupuju i zato je uvoz svinjetine iz Njemačke najveći. Prije deset godina imali smo 200.000 krmača, a sad ih je manje od 100.000. Zbog gubitka krmača i nedostatka odojaka pala je proizvodnja i malih i srednjih proizvođača.

Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona - najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Što se tiče peradi, Poljska i Mađarska imaju viškove tog mesa koje prodaju po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati. Poseban problem je deklariranje mesa, koliko ono može biti svježe ako putuje tisuće kilometara. Nekada se propisima reguliralo koliko dugo se meso može deklarirati kao svježe, potom svježe smrznuto, pa duboko smrznuto, a sada se i u zemljama EU vode rasprave kako bi se uveo bilo kakav rok trajanja mesa. Kod nas, nažalost, iz uvoza uglavnom dolazi meso pred istekom roka, bilo da je svježe ili zamrznuto.

Zbog svih ovih zabrinjavajućih podataka Udruga Baby Beef predstavila je početkom lipnja novi brend domaćih proizvođača - Hrvatska junetina, koja se sastoji od kvalitetnih odležanih odrezaka, svježeg mesa, pa do poznatih roštiljskih delicija.

Udruga Baby Beef

Udruga postoji već 18 godina i okuplja 300 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnoga govedarstva. Članovi udruge uzgoje 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Oko 50 posto proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog istoka i putem prodaje mesa za Italiju.

U lanac proizvodnje i prodaje mesa i mesnih prerađevina s oznakom Hrvatska junetina uključilo se već tristotinjak članova, trgovaca, mesnica, distributera, hotela i restorana. Prioritet im je obnova stočnog fonda koji je devastiran nebrigom države, a sada je dodatno ugrožen novim mjerama zajedničke poljoprivredne politike EU kojoj se smanjuju sredstva za razvoj stočarstva.

- Hrvatska junetina Udruge Baby Beef uzgaja se na domaćim farmama, od hrvatskih farmera. Udruga želi tu kvalitetu učiniti prepoznatljivom i dostupnom. Naša marka jamčit će da je meso zdravo, svježe i iznimne kvalitete koju daje intramuskularna zamašćenost. Novi izgled našeg znaka približit će takve proizvođače hrvatskim, ali i inozemnim potrošačima.

Hrvatsku junetinu vidimo kao veliki potencijal u promociji Hrvatske kao gastronomske zemlje - kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge.

Izlaz, dakle, postoji, ali pitanje je koliko će nadležna ministarstva i posebno banke imati sluha za oporavak domaćeg stočarstva, a time i proizvodnje mesa.

Rezultati mini istrage hladnjaka sa svježim mesom u hrvatskim trgovinama

U Plodinama uz domaće proizvođače crvenog mesa dominira ponuda iz Španjolske i Njemačke. Na Njemačku otpada uglavnom ponuda junetine, dok je mljeveno meso i svinjetina podrijetlom iz Španjolske. Ponuda proizvoda iz Španjolske najveća je upravo u ovom trgovačkom lancu.

Španjolska

Španjolska

Njemačka

Ponuda peradi u Sparu otpada isključivo na domaće poizvođače ali je situacija sa svinjetinom gotovo obrnuta. Naime velika količina svježe svinjetine dolazi iz Austrije i Mađarske. U miješanom mljevenom mesu svinjetina je došla iz Austrije a potom je zajedno sa junetinom hrvatskog podrijetla upakirana u jedan proizvod. Između ostalog pronašli smo teleću jetru porijeklom iz Italije.

Austrija

Mađarska

Italija

Meso za gulaš u Kauflandu podrijetlom je iz vrlo udaljenih Danske (svinjetina) i Poljske (junetina). Kao proizvođač oba proizvoda naveden je PPK Karlovac. Pronašli smo i nekoliko proizvoda iz Nizozemske te miješano mljeveno meso hrvatskog proizvođača koje na deklaraciji kao zemlju podrijetla ne navodi Hrvatsku nego Europsku uniju.

Poljska

Nizozemska

Danska

Nizozemska

Najudaljeniji proizvod koji smo pronašli u Lidlu je svinjski file iz Velike Britanije. Ostatkom šarolike ponude dominiraju bugarska janjetina, talijanska piletina, mađarska puretina te njemački juneći bifteci. Ponuda mesa stranog porijekla je općenito vrlo velika, vjerojatno iznad 50%. To se pogotovo odnosi na crveno meso a nešto manje na perad.

Njemačka

Velika Britanija

Bugarska

Mađarska

 

KAKO PREPOZNATI DA MESO NIJE NAJSVJEŽIJE

Crveno meso promijenilo je boju u smeđu, malo zaudara, pliva u vodi i jako je mekano na dodir. Svi ovi znakovi pokazuju da meso više nije svježe i da se počelo kvariti. Meso u prodavaonice stiže u različitim oblicima i veličini, a njegov izgled ponekad može zavarati. Stoga je važno znati na što sve treba paziti pri kupnji mesa. Stručnjaci savjetuju da prvo pogledate datum proizvodnje, rok trajanja i zemlju iz koje meso dolazi te preporučuju da se kupuje meso iz regije u kojoj živite. Nakon toga slijede izgled mesa, njegova boja, čvrstoća i miris.

Boja: Lijepa crvena boja mesa nije dovoljan indikator svježine mesa. Boja ovisi o načinu držanja životinje, vrsti, načinu ishrane i starosti, kao i o izloženosti kisiku, svjetlu i toplini u trgovini. Prvo pogledajte o kojoj je vrsti riječ. Govedina treba biti srednje crvena, ali ne previše tamna. Teletina bi morala biti svijetla, ali ne bijela, jednako kao i meso peradi. Ovčetina je kao cigla crvene boje, pri čemu nijanse ovise o uzrastu i uhranjenosti. Svinjsko meso je svijetlocrveno i sadrži mišiće svjetlije i tamnije boje. Ako uočite meso blijede boje, sive, smeđe ili zelene, znači da je pokvareno. Što se tiče masnih dijelova, oni moraju biti bijeli, a ne žuti.

Miris: Ako možete, pomirišite meso. Svaka vrsta mesa ima specifičan miris, ali ako je riječ o svježem mesu, miris je najčešće slabiji. Meso mijenja miris ako se drži u nepovoljnim uvjetima i dulje vrijeme skladišti. Ako vam se čini da meso ima kiseli, truli ili čak užegli miris, najvjerojatnije je već pokvareno. Vjerujte svojem osjetilu i ako vam je miris neugodan, meso nije dobro za jelo, iako možda izgleda svježe.

Površina mesa: Ako ne možete pomirisati meso jer je zapakirano, tada ga lagano opipajte. Ako ga pritisnete prstom, mora se brzo vratiti u svoje prijašnje stanje i ne smije ostati udubljenje. Provjerite površinu mesa. Ako na njemu primjećujete sluz, znači da su se već pojavile bakterije. Površina treba biti blistava.

Voda: Ako je meso dugo stajalo, ispod njega stvorit će se voda koja može biti pomiješana s krvlju. Također, ako ne vidite vodu, probajte lagano pritisnuti meso - ako je iz njega počela teći tekućina, to znači da već dulje vrijeme stoji i nije svježe.

PERAD

Osnovni kod kupnje peradi je miris jer je to najbolji pokazatelj svježine mesa. Koža svježe peradi mora biti svijetla. Ako je lagano žućkasta, vjerojatno je domaća perad, no ako je riječ o prežutoj boji, vjerojatno je obojena. Svježa perad će se najbolje prepoznati po kosti na batku, koja mora biti potpuno bijela. Koža peradi mora biti zategnuta ako je riječ o svježem mesu.

ODOJAK

Pravi odojak mora biti manji, do 15 kilograma. Kako bismo se uvjerili da je riječ o svježem odojku, treba obratiti pozornost na boju mesa i kože - oni moraju biti blago ružičasti. Baš kao i ostale vrste mesa, svježina se vidi na kostima. Ako je kost tamnija od ostatka mesa, znači da je odojak stajao neko vrijeme. Također pomirišite meso kako biste vidjeli je li svježe.

TELETINA

Meso teletine mora biti ružičasto, a staro meso najbolje ćete prepoznati po njegovoj tamnoj boji, gotovo zelenkastoj. Kod teletine je bitno pogledati mrene u presjeku koje ne smiju biti izražene, a kao i za ostalo meso, najbolje je pogledati kost - ako meso stoji, kost je tamnija.

BIFTEK

Meso bifteka mora biti tamnoružičasto, a odrezak mora biti zaobljen. Nipošto nemojte kupovati plosnati biftek. Također obratite pozornost na rez koji mora biti ravan i meso se ne smije listati.

JUNETINA I GOVEDINA

Boja junećeg i goveđeg mesa mora biti tamnocrvena i imati masne šare. Masnoća je bitna jer daje okus. Ako je meso staro, poprima jako tamnu (purpurnu) boju, posebno na rubovima. Ako je kost tamna, znači da meso nije svježe.

 

*Koliko dugo  meso može stajati odmrznuto?

Duljina i uvjeti zamrzavanja utječu na svježinu i kvalitetu zamrznute hrane. Idealna temperatura zamrzavanja je -18 °C, pri čemu se ne uništavaju hranjive vrijednosti hrane. Kad se meso odmrzne, prvo treba provjeriti njezin miris. Ako ima užegao ili neugodan miris, znači da je predugo zamrznuta pa takvu hranu treba baciti. Meso možete odmrznuti na tri načina: najbolje je polako u hladnjaku, što traje i po dan-dva, zatim ga možete odlediti u hladnoj vodi, pri čemu se voda mijenja svakih 30 minuta, ili pak u mikrovalnoj pećnici. Nakon odmrzavanja hranu treba odmah pripremiti. Odleđeno meso piletine možete držati u hladnjaku do dva dana, crveno meso nekoliko dana dulje, a ako je na sobnoj temperaturi, pripremite ga u roku od dva do tri sata.

*Zdravstveni aspekti višestrukog smrzavanja i odmrzavanja mesa

Zamrzavanje čuva hranu tako da se usporava gibanje molekula i time sprečava mikroorganizme da prijeđu u fazu u kojoj bi bili štetni. Međutim, nakon odmrzavanja mikroorganizmi i bakterije mogu opet postati aktivni pod odgovarajućim uvjetima i tako izazvati bolesti koje se prenose hranom. To znači da odmrznuta hrana postaje opet pogodna za razvoj bakterija pa je potrebno što brže je pripremiti. Kad je jednom odmrznuto, meso se može opet smrznuti, ali to treba učiniti što prije kako se bakterije ne bi počele razmnožavati. Najbolje ga je odmrzavati u hladnjaku na 5 Celzijevih stupnjeva.