Američki dionički indeksi su izbrisali ranije gubitke te dan završili u pozitivnom teritoriju nakon što je predsjednik Trump u toku dana donio odluku kako će odgoditi uvođenje carina na uvoz automobila na period od sljedećih šest mjeseci. Zbivanja na području trgovinskih odnosa pritom su zasjenila ispod očekivane objave američkih ekonomskih indikatora.
Trumpova odluka u suštini ne iznenađuje s obzirom na eskalaciju trgovinskih sukoba s Kinom u proteklim danima. Ipak, ovo je tek privremeno olakšanje za Europsku uniju i Japan budući da mogućnost uvođenja carina će ostati otvorenim pitanjem u narednom periodu.
Pad američkih obvezničkih prinosa se nastavio te se američki 2-godišnji prinos spustio na najnižu razinu od veljače prošle godine. Krivulja prinosa pritom ostaje invertirana gdje je prinos na američki 3-mjesečni trezorski zapis trenutačno iznad prinosa na 10-godišnju obveznicu po četvrti puta u proteklih pet trgovinskih dana te već jedanaesti puta u toku ove godine. Invertiranje američke krivulje prinosa prethodilo je svakoj recesiji od Drugog svjetskog rata.
Njemački 10-godišnji prinos također je zabilježio daljnje silazne pritiske te se spustio na najnižu razinu u protekle tri godine uslijed nastavka snažne potrage investitora za sigurnom imovinom nakon eskalacije američko kineskih trgovinskih tenzija krajem prošlog tjedna.
Njemački prinosi našli su se i pod pritiskom ispod očekivane objave kineskih ekonomskih indikatora na ulazu u drugi kvartal godine koji su objavljeni u ranijem trgovinskom danu. Razočaravajuća objava američkih ekonomskih indikatora obnovila je špekulacije investitora oko potencijalnog labavljenja monetarne politike što se može iščitati iz kretanje Fed fund futuresa.
Američka industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 0,5% mjesečno u travnju što je treća korekcija indikatora u protekla četiri mjeseca. Prerađivačka industrija je pritom ostala slaba točka što je u skladu s posljednjim kretanjima sentiment indikatora. Nepovoljan utjecaj na američku prerađivačku industriju ima trgovinski sukob s Kinom, generalno slabija vanjska potražnja te snažniji dolar.
Nakon što je u ožujku zabilježila najsnažniji rast od rujna 2017. godine, američka trgovina na malo u travnju je zabilježila neočekivani pad od 0,2% mjesečno. Na umu ipak treba imati kako je korekcija učinjena s iznimno visoke baze te nakon što su u ožujku isplaćeni povrati poreza koji su imali snažan pozitivan doprinos potrošnji.
Druga objava BDP-a eurozone potvrdila je rast od 1,2% godišnje u prvom kvartalu 2019. Nadalje, jučer su objavljeni i podaci o BDP-u Njemačke u prvom kvartalu prema kojima je najveća ekonomija euro zone zabilježila rast od 0,4% kvartalno, odnosno 0,6% na godišnjoj razini.
Rast je pritom predvođen domaćom potražnjom, odnosno investicijama u građevinskom sektoru, poslovnim investicijama i privatnom potrošnjom. Na umu pritom treba imati da je neobično toplo vrijeme u prvom kvartalu imalo pozitivan utjecaj na građevinski sektor bez kojega bi rast bio slabiji. Učinci toplog vremena na BDP će iščeznuti u drugom kvartalu godine. Imajmo na umu kako su industrijske narudžbe zabilježile pad od 4,1% kvartalno u prvom kvartalu godine što upućuje na nastavak silaznog trenda u industrijskom sektoru te stagnaciju BDP-a u drugom kvartalu godine. Stabilizacija kineskog rasta tako ostaje ključan preduvjet oporavka prerađivačkog sektora eurozone. Nakon prosječnog rasta od 0,5% godišnje u prvom kvartalu, potrošačke cijene zabilježile su rast od 0,7% godišnje u travnju. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene više za 0,6%.
Najsnažnija pozitivna kontribucija rastu cijena na mjesečnoj razini pritom dolazi od 3,7% viših cijena odjeće i obuće nakon dolaska novih kolekcija u dućane.
Na godišnjoj razini rast cijena ostaje skroman uslijed učinaka smanjenja PDV-a na svježe meso, ribu, te voće i povrće. Očekujemo tako da će se skroman rast inflatornih pritisaka nastaviti i u ostatku godine te zadržavamo naša očekivanja prosječnog rasta potrošačkih cijena od 0,6% godišnje.
Temeljna inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija te je bolji odraz učinaka domaće potražnje na rast cijena, također bilježi skromnu stopu rasta od svega 0,5% godišnje u travnju.