Signalitics

Dnevni pregled tržišta: tehnološki sektor pogurao indekse u pozitivan teritorij

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.2.2019. u 9:37

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.2.2019. u 9:37

Financial information on electronic screens in fiancial district, Ontario, Canada., Image: 294027511, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, All Canada Photos
Profimedia, All Canada Photos

Ilustracija

Rast izdanja tehnološkog sektora pred kraj trgovanja u petak pogurao je S&P 500 u pozitivan teritorij čime je indeks na razini tjedan ostvario blagi rast. Oporavku dioničkih indeksa pomogla je i posljednja retorika Fed-a koja dalje upućuju nesuzdržanost centralne banke od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.

Naime, jedan od članova Fed-a u petak je istaknuo kako se daljnje podizanje bazičnog kamatnjaka čini manje potrebnim nego što se činilo prije nekoliko mjeseci te da otkup obveznica od strane centralne banke može biti korišten kao instrument monetarne politike koji nije rezerviran samo u slučaju financijske krize.

Američki obveznički prinosi zabilježili su korekciju četvrti uzastopno dan uslijed obnovljenog straha investitora povezanog za snižavanjem izgleda rasta od strane Europske komisije, podbačajem posljednjih objava ekonomskih indikatora eurozone te postojećim nesigurnostima oko pregovora SAD-a i Kine.

Kineski dionički indeksi na početku tjedna bilježe negativnu izvedbu dok je kineska valuta renminbi deprecirala ususret ovotjednom nastavku pregovora između SAD-a i Kine u Beijingu. Podsjećamo kako je u prethodnom tjednu predsjednik Trump izjavio kako se nema namjeru susresti s kineskim predsjednikom prije isteka roka za donošenje novog trgovinskog dogovora (1.ožujka) što su tržišta protumačila kao znak da se dvije strane do tada ipak neće usuglasiti oko svih spornih točaka trgovinskih odnosa.

U međuvremenu, strahu investitora od usporavanja rasta svjetske ekonomije dodatno su doprinijele i vijesti kako je izgledno iznad očekivano usporavanje kineskog rasta u prvom kvartalu godine na 6% godišnje.

U tjednu pred nama fokus investitora će uvelike biti na objavi BDP-a Njemačke za četvrti kvartal godine koja je na rasporedu u četvrtak gdje se anticipira blagi rast od oko 0,2% kvartalno nakon korekcije u trećem kvartalu. Takva izvedba konzistentna je s preliminarnom objavom godišnje stope rasta od strane njemačkog državnog zavoda za statistiku te objavama ekonomskih indikatora koji upućuju na ipak nešto bolju izvedbu izvoza i privatne potrošnje u odnosu na raniji kvartal.

U srijedu investitori će popratiti američku objavu inflacije gdje se anticipira nastavak rasta bazičnih potrošačkih cijena po stopi blago iznad 2% godišnje. S obzirom na obustavu rada dijela državne uprave, izgledno je kako podaci o američkom BDP-u u četvrtom kvartalu neće biti objavljeni prije kraja veljače.

Silazni pritisci na tečaj EUR/HRK prevladali su krajem tjedna pri čemu se parom trguje neznatno iznad razine od 7,40 kuna za jedan euro. Hrvatska narodna banka u srijedu je intervenirala na deviznom tržištu te otkupila od banaka 450,3 milijuna eura po srednjem tečaju od 7,416860 kuna za jedan euro čime je u sustav ubrizgano dodatnih 3,340 milijardi kuna likvidnosti.

Silazne tečajne pritiske prije svega pripisujemo namiri nedavnog izdanja kunske obveznice kao i posljedičnom zatvaranju pojedinih špekulantskih pozicija uslijed značajne korekcije tečaja naniže. U narednim danima očekujemo stabilizaciju tečaja blago iznad aktualnih razina dok će svako obnavljanje aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu biti limitirano daljnjim intervencijama HNB-a koji će tečaj izgledno održavati iznad razine od 7,40 kuna za jedan euro barem do početka ljetnih mjeseci. Jačanje američkog dolara u odnosu na euro nastavljeno je peti uzastopni trgovinski dan pri čemu se parom trguje blago iznad 1,13 dolara za jedan euro.

USD indeks pritom bilježi rast čak sedam uzastopnih trgovinskih dana što je najdulja serija rasta od kolovoza. U proteklom tjednu euro se našao pod pritiskom značajne silazne revizije očekivanog rasta eurozone u toku ove godine sa 1,9% na 1,3% prema posljednjim procjenama Europske komisije. Dodatno, pritisak na euro dolazi i od ispod očekivanih objava ekonomskih indikatora u Njemačkoj te niza nesigurnosti povezanih s Brexitom, robnom razmjenom te ulaskom Italije u recesiju.

Ovakva izvedba u skladu je s našim očekivanjima te rizicima na koje smo upozoravali kako do očekivanog slabljenja američkog dolara (prema konsenzusu analitičara) u toku ove godine neće doći budući da negativna izvedba ostalih tržišta u odnosu na SAD kompenzirati negativne učinke ublažavanja Fed-ove retorike.