Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Predloženo produljenje Brexit tranzicijskog perioda do kraja 2022.

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

19.11.2018. u 9:16

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

19.11.2018. u 9:16

, Image: 327545590, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Melinda Nagy / Profimedia, Alamy

Ilustracija, Brexit

Američki dionički indeksi zabilježili su mješovitu izvedbu u volatilnom trgovanju u petak gdje je rast nekretninskog sektora i sektora usluga samo djelomično uspio kompenzirati pad izdanja tehnološkog sektora.

 

Optimizam investitora u posljednjim satima trgovanja potaknut je izjavom predsjednika Trumpa kako Kina želi postići dogovor sa SAD-om o trgovini ususret sastanku dvaju predsjednika na sastanku G20 zemalja u Argentini u prosincu.

Istovremeno, posljednje objavljeni podaci pokazuju kako je Kina u rujnu smanjila svoje držanje američkih obveznica četvrti uzastopni mjesec i to za 13,7 milijardi dolara na 1,15 trilijuna dolara usprkos rastu ponude u spomenutom periodu.

Glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michael Barnier predložio je produljenje tranzicijskog perioda do kraja prosinca 2022. kako bi se osigurao slobodan protok ljudi, roba i kapitala između zemalja u nedostatku konačnog rješenja. Britanska premijerka May naime izgledno ne može osigurati podršku parlamenta za potpisivanje načelno sklopljenog dogovora u proteklom tjednu pri čemu je Barnier istaknuo kako neće ponovno otvarati pregovore s ciljem izmjene ključnih pitanja koja nailaze na neodobravanje u britanskom parlamentu.

Francuska i Njemačka danas će predstaviti zajednički plan proračuna euro zone ministrima financija što je konačni korak u dosadašnjim naporima dvije zemlje da razviju novi model jedinstvene potrošnje za zajedničko valutno područje. Novac iz proračuna namijenjen je financiranju investicija u euro zoni kako bi se omogućila brža konvergencija i rast konkurentnosti.

Tjedan pred nama relativno je skroman objavama ekonomskih indikatora pri čemu će fokus investitora biti na objavi PMI indikatora sentimenta euro zone koji su na rasporedu u petak. Tržišta pritom očekuju nastavak pada sentimenta u prerađivačkom sektoru sa 52,0 na 51,7 bodova u studenom uz istovremenu korekciju indikatora sentimenta sektora usluga sa 53,7 na 53,5 bodova. Očekivana izvedba PMI indikatora i dalje sugerira nastavak ekspanzije ekonomije euro zone ali po nešto umjerenijim stopama od prošlogodišnjih.

Podsjećamo, euro zona je u drugom kvartalu zabilježila rast od 0,2% u odnosu na prethodni kvartal čime je nastavljeno slabljenje rasta započeto ranije ove godine pod utjecajem smanjenja proizvodnje automobilske industrije ali i generalno narušenog sentimenta strahom od trgovisnkog rata te nedavnim zbivanjima u Italiji.

 

Cijena Brent nafte u prethodnom je tjednu pala na najnižu razinu u proteklih osam mjeseci od ispod 65 dolara po barelu nafte. Pad cijena od preko 20% od početka studenog uzrokovan je pretjeranim rastom ponude nakon što je postalo izgledno da će sankcije SAD-a prema Iranu uzrokovati manje pritiske na iranske izvoznike nafte nego što se to inicijalno očekivalo uz istovremeni iznad očekivani rast američke proizvodnje.

Proizvodnja OPEC-a je također značajno porasla od ljeta uslijed anticipacije članica da će smanjenje ponude iranske nafte rezultirati nedostatkom ponude iste. Poseban rast proizvodnje zabilježila je Saudijska Arabija te Ujedinjeni Arapski Emirati a neočekivani oporavak proizvodnje zabilježen je i u Libiji. Istovremeno Rusija i SAD su nedavno podigli svoju proizvodnju na rekordno visoke razine te se očekuje nastavak rasta proizvodnje u SAD-u i u 2019. godini. Sve navedeno implicira pretjeran rast ponude nafte u odnosu na potražnju u sljedećoj godini. U svijetlu navedenog izgledno je da će se OPEC odlučiti na ponovno smanjenje proizvodnje na svom sastanku početkom prosinca što bi trebali pomoći stabilizirati cijene nafte blago iznad trenutnih razina.

 

Državni zavod za statistiku u petak je objavio podatke o kretanju potrošačkih cijena u listopadu prema kojima su iste zabilježile rast od 0,6% mjesečno ponajviše uslijed viših cijena odjeće i obuće nakon dolaska novih kolekcija u dućane. Na godišnjoj razini cijene su zabilježile rast od 1,6% nošene prvenstveno rastom cijena energenata. Spomenuta izvedba u skladu je s prosječnim rastom cijena od 1,6% godišnje u prvih devet mjeseci godine te našim očekivanjima prosječnog rasta cijena od 1,7% u toku ove godine.

Rast bazične inflacije odnosno inflacije bez učinka rasta volatilnih stavki kao što su hrana i energija nastavlja bilježiti skromnu stopu rasta od 0,7% godišnje u listopadu.

 

Dolar je oslabio u petak te se parom EUR/USD ponovno trguje iznad razine od 1,14 dolara za jedan euro nakon što je novi zamjenik čelnika Fed-a Richard Clarida prezentirao optimističnu retoriku vezano uz budući tempo i tajming podizanja bazičnog kamatnjaka čime su dodatno podržane tržišne sumnje da se Fed u kratkom roku neće odlučiti na premašaj bazičnog kamatnjaka iznad projicirane neutralne razine od 3%.

Fed-ove aktualne medijalne projekcije pritom i dalje impliciraju rast kamatnjaka oko 40bb iznad neutralne razine u kratkom roku te normalizaciju na dužem vremenskom horizontu. Sljedeći sastanak Fed-a na rasporedu je 19.-20. prosinca.

Ministarstvo financija na sutrašnjoj aukciji trezorskih zapisa nudi 1,5 milijardi kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 1,3 milijarde kuna trezoraca. Očekujemo solidnu zainteresiranost investitora uz zadržavanje prinosa na rekordno niskim razinama od 0,09%.

 

Danas je na rasporedu i uobičajena jednotjedna obrnuta repo aukcija HNB-a po kamatnoj stopi od 0,3% te bez istovremenog dospijeća. Očekujemo da će se nezainteresiranost banaka kod dostavljanja ponuda nastaviti i u narednom periodu u skladu s obiljem likvidnosti u sustavu.