Fokus investitora ovaj će tjedan uvelike biti na sastanku Vijeća ECB-a koji je na rasporedu u četvrtak i gdje se očekuje da će Vijeće zadržati postojeću retoriku spore prilagodbe ekspanzivne monetarne politike. Na posljednjem sastanku u lipnju čelnik ECB-a Mario Draghi izjavio je kako Vijeće anticipira da će nakon rujna ove godine smanjiti mjesečni otkup obveznica s 30 na 15 mlrd. eura sve do prosinca kada se očekuje da će se program u potpunosti završiti.
Zanimljivo je kako su neki članovi Vijeća u međuvremenu kao što je Peter Praet u međuvremenu istaknuli kako centralna banka još uvijek nije formalno odlučila završetak programa otkupa obveznica već da je samo izrazila svoja očekivanja koja će ovisiti o nadolazećim objavama ekonomskih podataka.
Ipak, na umu treba imati kako se ECB već prilično približila gornjem zakonskom limitu držanja jedne trećine duga pojedinih zemalja te smatramo kako nije vjerojatno da će ECB nastaviti s programom otkupa obveznica sljedeće godine osim u slučaju neočekivanih snažnih negativnih šokova koji bi pogodili ekonomiju Euro zone.
Namjera ECB-a da unatoč završetku programa obveznica zadrži svoju ekspanzivnu monetarnu politiku uvelike netaknutom jasno je izražena na posljednjem sastanku kroz izjavu da se anticipira zadržavanje kamatnih stopa na aktualno niskim razinama barem kroz ljeto 2019. godine i svakako onoliko dugo koliko će biti potrebno da se inflacija samoodrživo počne kretati prema svom srednjoročnom cilju od 2%.
Podsjećamo, bazična inflacija Euro zone koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija zabilježila je rast od tek 0,9% u lipnju. Imajući na umu navedeno kao i nedavne ispod očekivane objave ekonomskih i sentiment indikatora Euro zone zadržavamo naša očekivanja da će ECB se na prvo podizanje kamatnjaka odlučiti krajem sljedeće godine podižući depozitnu kamatnu stopu za 15-ak bb, a s obzirom da se ista trenutno nalazi na -0,4%, odnosno znatno ispod stope refinanciranja od 0,0%.
Od podataka, tržišta će sutra i u srijedu popratiti posljednje objave sentiment indikatora za Euro zonu i Njemačku za koje se očekuje da su zabilježili daljnji pad u srpnju. Naime, trgovinski sukobi između SAD-a s Kanadom, Meksikom i Kinom su u punom zamahu te investitori su izuzetno zabrinuti vezano uz još nepoznate detaljne mjere protekcionizma koje SAD planira uvesti prema Europskoj uniji. U svijetlu navedenog izgledan je nešto slabiji rast Euro zone i Njemačke u drugoj polovici godine.
U petak je na rasporedu objava američkog BDP-a za drugi kvartal gdje tržišta trenutno anticipiraju rast od oko 4,0% kvartalno. Privatna potrošnja je profitirala od snažnog rasta zaposlenosti i s time povezanog rasta raspoloživog dohotka. Istovremeno, državna potrošnja znatno je povećana na svim razinama a uzlet su zabilježile i privatne investicije. Isto tako, očekuje se pozitivan doprinos neto izvoza rastu što je ipak posljedica jednokratnih učinaka, odnosno povećanja izvoza u tjednima pred uvođenje carina od strane Kine.
Cijene Brent nafte zabilježile su pad od oko 10% od početka mjeseca uslijed očekivanja povećanja proizvodnje u Libiji i Rusiji koja su znatno smanjila ranije zabrinutosti oko nedostatka ponude na tržištu. Investitori tako iščekuju prvu procjenu proizvodnje od strane OPEC-a koja je na rasporedu sljedeći tjedan te je do onda izgledno očekivati zadržavanje cijena oko trenutnih razina.
Postojeće trgovinske tenzije te ekonomski rizici u Kini generirali su snažne silazne pritiske ne cijene baznih metala u proteklim tjednima uslijed nesigurnosti investitora oko buduće potražnje ali i učinaka nameta na čelik i aluminij od strane SAD-a. U nedostatku novih informacija te imajući u vidu nastavak tenzija između SAD-a i glavnih trgovinskih partnera izgledno je da će silazni pritisci na cijene ostati naglašeni barem u kratkom roku.
Samo dan nakon što je izrazio svoje neslaganje s Fed-ovom politikom podizanja bazičnog kamatnjaka, predsjednik Trump je optužio Kinu i Europsku uniju kako manipuliraju svojim valutama kroz zadržavanje kamatnih stopa na niskim razinama te tako narušavaju konkurentnost američkog gospodarstva. U svijetlu navedenog dolar je oslabio te se parom EUR/USD ponovno trguje iznad razine od 1,17 dolara za jedan euro.
Očekujemo da će u narednim danima valutnim tržištima dominirati nadolazeći sastanak ECB-a te postojeće rasprave oko budućnosti svjetske trgovine. Pritom zadržavamo naša očekivanja snažnog dolara te ne očekujemo dugoročno negativne implikacije od strane Trumpove retorike.