Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Eurozona ostvarila najnižu stopu rasta u proteklih šest godina

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 10:36

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.2.2020. u 10:36

Downfall of the Eurozone, conceptual image. One Euro coin sinking, representing the collapse of the Eurozone., Image: 131293348, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
Profimedia, Sciencephoto RM

Ilustracija

ŠTO SE DOGODILO?

Eurozona je u četvrtom kvartalu 2019. ostvarila rast od svega 0,1% kvartalno. Prosječna godišnja stopa rasta pritom iznosi 1,2% što je najniža zabilježena razina u proteklih šest godina.

Promatrano prema zemljama, posebno su zabrinjavajuća kretanja u Italiji i Francuskoj, koje su druga i treća po redu najveća ekonomija eurozone. BDP Francuske je ostvario pad od 0,1% kvartalno čime je značajno podbacio u odnosu na tržišna očekivanja ali i na solidnu stopu rasta od 0,3% kvartalno u prethodnom kvartalu godine. Spomenuta izvedba se čini kako je velikim dijelom posljedica štrajkova.

Talijanska ekonomija je zabilježila još lošiju izvedbu s padom od 0,3% kvartalno dok su tržišta anticipirala marginalan rast od 0,1%. Ekonomija je tako zabilježila najsnažniju korekciju od kraja 2013. godine. Svijetla točka izvještaja bila je Španjolska koja je ostvarila rast od 0,5% kvartalno i 2% godišnje kroz cijelu 2019.

ŠTO TO ZNAČI?

Objave sentiment indikatora eurozone su kako na zajedničkoj, tako i na razini pojedinih zemalja pokazale naznake stabilizacije ekonomske slike u proteklim tjednima. Ipak, spomenute objave daleko su od sigurnih naznaka oporavka rasta. Još značajnije, poteškoće s kojima se eurozona trenutačno suočava dolaze unatoč rekordno niskim, odnosno negativnim kamatnim stopama te ostalim značajnim mjerama podrške ekonomiji od strane centralne banke.

Dodatnu prijetnju oporavku eurozone predstavljaju i implikacije zaraze koronavirusom. Iako je broj oboljelih unutar Europe za sada na iznimno niskim razinama, u obzir treba uzeti kako glavni učinak na ekonomiju je kroz smanjenje broja dolazaka kineskih turista te smanjeni izvoz u Kinu. Izvoz u Kinu predstavlja oko 1,4% BDP-a eurozone s najvećom izloženosti u Njemačkoj i Italiji.

ZAŠTO NAM JE VAŽNO?

Usporavanje rasta naših ključnih trgovinskih partnera ostaje ključna prijetnja izvedbi domaće ekonomije koja za sada uspijeva odolijevati pritiscima zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji kao posljedici rasta zaposlenosti, plaća i rekordno niskih kamatnih stopa. Naravno, u slučaju produženog slabljenja ekonomske aktivnosti u eurozoni, možemo očekivati prelijevanje i na domaću ekonomiju.