S&P 500 i Dow Jones jučerašnje su trgovanje zatvorili na novim rekordnim razinama, pri čemu je fokus investitora ostao na izlaganju čelnika Fed-a, Powella, pred američkim Kongresom drugi uzastopni dan.
Drugi dan govora pritom za investitore nije donio značajnije nove informacije nakon što je retorika u prethodnom danu sugerirala kako će Fed reagirati smanjenjem bazičnog kamatnjaka već na sastanku u toku ovog mjeseca. Podsjećamo kako je Powell istaknuo kako su nesigurnosti vezane uz izvedbu američke ekonomije porasle u proteklih nekoliko mjeseci te da rizici povezani s trgovinskim sukobom s Kinom nadmašuju nastavak zdrave izvedbe američkog tržišta rada.
Jučer objavljeni podaci o potrošačkim cijenama u SAD-u pozitivno su iznenadili tržišta. Naime, temeljne potrošačke cijene su zabilježile najsnažniju stopu rasta u više od godinu i pol dana na mjesečnoj razini, porastavši za 0,3%. Na godišnjoj razini, temeljne potrošačke cijene su ostvarile rast od 2,1%. Spomenuta izvedba dolazi samo dan nakon što je Powell u svjedočenju pred Kongresom istaknuo kako postoji rizik da će se skromna izvedba inflacije nastaviti dulje nego što se to ranije očekivalo. Blagi rast inflatornih pritisaka u lipnju teško da će odvratiti Fed od namjere da snizi bazični kamatnjak, a sukladno ranije usvojenoj retorici. Ipak, snažno tržište rada i nešto jača inflacija idu u prilog našoj tezi da Fed nema razloga za agresivno smanjenje kamatnjaka koje očekuje velik dio tržišnih sudionika.
Jučer objavljene bilješke sa sastanka ECB-a u lipnju su pokazale kako se članovi centralne banke slažu da pojačane neizvjesnosti oko izvedbe eurozone znače da trebaju biti u spremni za uvođenje novih mjera ekonomskog stimulusa. Bilješke su posljednji u nizu znakova koji impliciraju da je centralna banka spremna djelovati ako se aktualne slabosti prolongiraju u naredne mjesece.
Potencijalne mjere koje bi centralna banka mogla uvesti uključuju daljnju prilagodbu retorike centralne banke, obnovu programa neto otkupa obveznica te smanjenje kamatnih stopa. Smatramo pritom kako će centralna banka sniziti depozitnu kamatnu stopu za 10 baznih bodova do kraja godine pri čemu su rizici usmjereni prema i potencijalno snažnijem labavljenju monetarne politike.
Od posljednjeg sastanka ECB-a, predsjednik Mario Draghi, sugerirao je kako je banka spremna djelovati i na konferenciji u Sintri kada je eksplicitno izjavio kako je smanjenje bazičnog kamatnjaka te dodatan otkup obveznica, opcija s kojom će se centralna banka pozabaviti na narednim sastancima. U prilog labavljenju monetarne politike u euro zoni ide i izbor Lagarde na čelo ECB-a nakon odlaska Maria Draghija, a s obzirom na podršku koju je pružala politici ECB-a do sada te nedavnom zahtjevu za reakcijom vodećih centralnih banaka na aktualno usporavanje rasta.
Sljedeći tjedan će započeti sezona objava zarada za drugi kvartal godine u SAD-u. Analitičari pritom predviđaju kako će američki korporativni sektor ući u recesiju po prvi puta u protekle tri godine uslijed usporavanja rasta te nesigurnosti povezanih s trgovinskim sukobom s Kinom. Recesija se definira kao dva uzastopna kvartala pada dobiti na godišnjoj razini.
Prema trenutnim procjenama, očekuje se pad dobiti kompanija u sastavu S&P 500 od 2,8% godišnje u drugom kvartalu godine, a nastavno na pad od 0,3% u prethodnom kvartalu. Očekuje se pritom da će male kompanije, s tržišnom kapitalizacijom između 300 milijuna i 2 milijarde dolara, zabilježiti i snažniji pad dobiti od oko 12% a što bi ipak bilo poboljšanje u odnosu na snažniji pad od 17% u prvom kvartalu.
Rast plaća, više razine kamatnih stopa, viši troškovi inputa te jačanje američkog dolara negativno će se odraziti na dobit američkih kompanija. Projekcije pritom ipak predviđaju kako će se usprkos padu dobiti, prihodi povećati za 3,7% u drugom kvartalu, što je najniža stopa rasta od trećeg kvartala 2016. godine.
Promatrano prema sektorima, daleko najlošija izvedba se očekuje u sektoru materijala koji je najosjetljiviji na trgovinske odnose s Kinom i gdje se predviđa pad zarada od 16% na godišnjoj razini. Tehnološki sektor se nalazi blizu s očekivanim padom zarada od 11,9% u drugom kvartalu godine.
Tečaj EUR/USD jučer je zabilježio blage uzlazne pritiske. Dolar bi možda oslabio i više da nije činjenice da se smanjenje kamatnjaka najavljuje u uvjetima rasta lipanjske zaposlenosti od preko 200 tisuća te najsnažnijeg rasta inflacije u proteklih godinu i pol dana. Fed-ova izjava kako će monetarna politika ovisiti o nadolazećoj objavi ekonomskih indikatora pomalo dolazi u pitanje, baš kao i koji je učinak konstantnih kritika predsjednika Trumpa na usvajanje ovakve politike.
