Nakon što je u ponedjeljak zabilježio korekciju od preko 2%, S&P 500 dionički indeks zabilježio je rast treći uzastopni trgovinski dan uslijed blagog oporavka sentimenta investitora koji je u prethodnim danima bio narušen eskalacijom američko-kineskih trgovinskih tenzija. Oporavku sentimenta pomogla je i najava predsjednika Trumpa kako će se SAD suzdržati od uvođenja carina na uvoz automobila na period od sljedećih šest mjeseci, a usprkos neizvjesnoj budućnosti japanske i europske auto-industrije nakon tog perioda.
Oporavak su zabilježili i europski dionički indeksi do su njemački i američki obveznički prinosi zabilježili blage uzlazne pritiske. Ipak, isti se i dalje nalaze na oko 30 baznih bodova nižim razinama u odnosu na kraj prošle godine.
Nakon blagog podbačaja podataka o industrijskoj proizvodnju i trgovini na malo u ranijem trgovinskom danu, izgradnja novih stambenih jedinica u SAD zabilježila je iznad očekivani rast od 5,7% mjesečno u travnju.
Građevinske dozvole su u istom periodu zabilježile rast od 0,6% te također blago nadmašile tržišna očekivanja. U prilog izvedbi američkog građevinskog sektora ide korekcija kamatnih stopa naniže od početka godine nakon što je Fed usvojio oprezniju retoriku vezanu uz budući smjer bazičnog kamatnjaka za koji se očekuje da ostane nepromijenjen kroz cijelu ovu godinu.
Govoreći o potonjem, istaknimo kako je članica Fed-a Brainard jučer izjavila kako centralna banka može dozvoliti blagi premašaj rasta inflacije iznad srednjoročnog cilja, sugerirajući kako Fed potencijalno ne bi dalje zaoštravao monetarnu politiku niti uz blagi oporavak rasta potrošačkih cijena.
Ranije u toku ovog mjeseca, čelnik Fed-a Powell, istaknuo je kako ne vidi dovoljno razloga da centralna banka promijeni kamatnjak bilo naviše ili naniže. Podsjećamo, posljednje projekcije Fed-a i medijalna očekivanja članova impliciraju zadržavanje bazičnog kamatnjaka nepromijenjenim kroz cijelu ovo godinu te još jedno podizanje u narednoj godini. Istovremeno, aktualne Fed fund futures kotacije sugeriraju kako tržište špekulira oko potencijalnog smanjenja kamatnjaka početkom sljedeće godine.
Tečaj EUR/USD ponovno je pao ispod razine od ,12 dolara za jedan euro. Dok se čini kako su tržišta nakratko stavila američko-kineski trgovinski rat u drugi plan, ECB neupitno motri rast trgovinskih tenzija između dvije ekonomije s rastućom zabrinutosti. Eurozona ima otvorenu ekonomiju koja je uvelike ovisna o svom izvoznom potencijalu u pogledu rasta. Eskalacija trgovinskih tenzija stvara nesigurnost te ima negativan utjecaj na svjetski ekonomski rast, a posljedično i na rast eurozone. Dodatno, rast trgovinskih tenzija povećava rizik da bi Europska unija uskoro mogla biti uvučena u sukob.
U prvom kvartalu godine, izvoz uz Europske unije u Kinu je zabilježio rast od 11,3% godišnje, znatno iznad prošlogodišnjeg rasta od 1% u istom periodu. Negativne implikacije povećanja američkih carina na kinesko gospodarstvo u konačnici će se negativno odraziti i na kinesku potražnju za inozemnim dobrima. Naravno, postoji mogućnost kako će s obzirom na više carine i na uvoz američkih dobara, Kina supstituirati dio uvoza američkih roba uvozom iz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju.
Dodatan problem s kojim se suočava eurozona ostaje Italija. U skladu s posljednjim kretanjima te projekcijama od strane Europske komisije, porasla su očekivanja kako bi Europska unija uskoro mogla aktivirati Proceduru prekomjernog deficita u slučaju Italije. Potonje implicira dodatno širenje spreadova između Italije i Njemačke koje korelira s deprecijacijskim pritiscima na euro. Investicijska aktivnost u Italiji već je pogođena višim prinosima nakon dolaska nove vlade, što je jedan od razloga zašto je zemlja privremeno ušla u recesiju krajem prošle godine.
S krhkim rastom u proteklim kvartalima, eurozona ostaje izuzetno osjetljiva i na najmanje negativne pomake te zadržavamo naš stav kako po jedinstvenu valutu i dalje prevladavaju većinom deprecijacijski rizici u kratkom roku.
Nakon značajnih silaznih pritisaka početkom mjeseca, tečaj EUR/HRK zabilježio je uzlazne pritiske u proteklim danima te se parom ponovno trguje iznad 7,42 kuna za jedan euro.
Smatramo kako je spomenuta izvedba potencijalno posljedica nižeg priljeva turističkih deviza uslijed znatno lošijeg vremena nego što je uobičajeno za ovaj period godine. Istovremeno, kuni bi trebalo pomoći i snažnije povlačenje sredstava iz EU fondova te nedavno povećanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu i očekivani ulazak u Europski monetarni mehanizam koji idu u prilog privlačenju stranih investicija.
S druge pak strane, pad pokrivenosti uvoza izvozom uslijed narušenog vanjskog okruženja umanjuje aprecijacijske pritiske. Sve u svemu, očekujemo jačanje domaće valute u narednim tjednima uslijed rasta turističke aktivnosti u drugom kvartalu, ali uz zadržavanje kune iznad 7,40 kuna za jedan euro kao što smo istaknuli ranije.
