Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Britanski parlament odbio dogovor o odnosu s EU nakon Brexita

Mogućnost da Britanija napusti EU bez bilo kakvog dogovora sada je izvjesnija nego ikad
Theresa May
 Dylan Martinez / REUTERS

Načelni dogovor između Velike Britanije i Europske unije o odnosima dvije zemlje nakon Brexita odbijen je jučer od strane britanskog parlamenta s 432 glasa protiv u odnosu na 202 glasa za izglasavanje prijedloga.

Mogućnost da Velika Britanija napusti Europsku uniju bez bilo kakvog dogovora između dvije zemlje sada je izvjesnija nego ikad s obzirom na relativno skori datum izlaska krajem ožujka. U svijetlu navedenog britanska je funta zabilježila deprecijacijske pritiske u odnosu na euro i američki dolar.

Britanska premijerka May u narednom danu tek mora obraniti svoju poziciju budući na predloženo izglasavanje nepovjerenja gdje se ipak očekuje kako će se May uspjeti zadržati na čelu vlade. U slučaju navedenog May će do ponedjeljka prezentirati novi plan kojim bi se omogućile dovoljne izmjene trenutnog prijedloga kako bi isti bio prihvaćen od strane dovoljnog broja članova parlamenta.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo je u međuvremenu kako su rizici za Brexit bez dogovora porasli značajno dok je francuski predsjednik Macron izjavio kako bi u slučaju takvog ishoda najveći gubitnik bila Velika Britanija. Istovremeno, predsjednik Europskog Vijeća Donald Tusk za sada odbija sazvati poseban sastanak čelnika zemalja EU bez detaljnih informacija o tome koje bi realistične promjene mogle biti donesene a koje bi dovele do odobravanja od strane britanskog parlamenta.

Nastavno na silazne pritiske u ranijem trgovinskom danu, američki dionički indeksi u utorak su zabilježili pozitivnu izvedbu nošeni rastom izdanja tehnološkog sektora te optimizmom investitora nakon što je Kina najavila daljnje mjere stimulacije kako bi se spriječilo usporavanje rasta ekonomije.

Među najvećim dobitnicima se našao Netflix nakon objave rasta američkih pretplatnika od oko 18% u posljednjem kvartalu godine.

Nakon što je u ranijem trgovinskom danu najavila niz poreznih rasterećenja s ciljem stimulacije rasta, kineska centralna banka je jučer putem operacija na otvorenom tržištu u bankarski sustav ubrizgala rekordno visokih 84 milijarde dolara kako bi se podigla likvidnost i potaknulo jačanje kreditne aktivnosti. Posljednji podaci za prosinac pokazali su kako kreditiranje i putem bankarskog i ne-bankarskog sektora ostaje na relativno skromnim razinama usprkos nizu mjera monetarne relaksacije u proteklim mjesecima, uključujući i nedavno smanjenje stope obvezne rezerve.

Sentimentu investitora pomogla je i retorika članice Fed-a Ester George koja je posljednja u nizu članova koji su svojim izjavama nagovijestili blaže zaoštravanje monetarne politike američke centralne banke u narednom periodu. Preciznije, George koja je poznata po svojim zalaganjima za normalizaciju monetarne politike, istaknula je kako smatra da centralna banka ima dovoljno vremena da uzme pauzu od daljnjeg podizanja kamatnjaka dok ne procijeni učinke prošlog zaoštravanja monetarne politike na realnu ekonomiju.

Njemačka ekonomija zabilježila je u 2018. rast od 1,5% što je najniža stopa rasta od 2013. godine te dolazi nastavno na rast od 2,2% u 2017. godini. Dok detaljni podaci za posljednji kvartal 2018. još uvijek nisu objavljeni, prosječna stopa rasta od 1,5% sugerira da je Njemačka porasla za oko 0,3% kvartalno u posljednjem kvartalu godine, a nakon što je zabilježila korekciju u prethodnom kvartalu.

Objava podataka o BDP-u Njemačke dovela je do pada njemačkih obvezničkih prinosa te pada tečaja EUR/USD prema razini od 1,14 dolara za jedan euro što potvrđuje naša očekivanja da unatoč nižim očekivanjima normalizacije monetarne politike Fed-a, euro neće biti u mogućnosti zabilježiti kontinuiranu značajniju aprecijaciju u odnosu na američki dolar uslijed slabijih fundamenta ekonomije euro zone te posljedičnog zadržavanja kamatnih stopa na aktualno niskim razinama barem još kroz cijelu ovu godinu.

U svom mjesečnom izvještaju, američka agencija za energetiku predvidjela je kako će SAD do rujna 2020. godine postati neto izvoznik nafte dok se već do kraja te iste godine ocjenjuje kako će SAD imati dnevni neto izvoz nafte od milijun barela. Spomenuta objava pod upitnik stavlja mogućnost OPEC-a da svojim utjecajem na proizvodnju utječe na cijenu nafte na tržištu kao što je učinjeno posljednjim rezovima koji su stupili na snagu ove godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 13:19