Američki dionički indeksi jučer ostvarili rast uslijed rasta cijena dionica energetskog sektora. Istovremeno, američki 10-godišnji prinos je nastavio bilježiti silazne pritiske, upućujući na jačanje zabrinutosti investitora oko svjetskih ekonomskih izgleda.
Izvedba američkih obvezničkih prinosa u proteklom periodu pokazuje kako investitori sve više kupuju obveznice sa dužim rokom dospijeća što se uobičajeno smatra indikatorom očekivanja da će stope rasta i inflacije biti niže u godinama koje dolaze. Kraći kraj američke krivulje prinosa zabilježio je nešto blaže silazne pritiske što je rezultiralo daljnjim invertiranjem krivulje prinosa – uobičajenim glasnikom recesije.
Posljednje objavljeni podaci o ekonomskim kretanjima u Njemačkoj nisu dali investitorima mnogo razloga za optimizam. Ifo indikator zaposlenosti nastavio je svoj silazni trend u srpnju te pao sa 99,5 na 98,1 bod. Ifo istraživanje temelji se na odgovorima 9000 kompanija iz prerađivačkog, građevinskog, uslužnog sektora te sektora trgovine na malo i veliko koje se ispituje o planovima za zapošljavanje u narednom kvartalu.
Indikator je zabilježio pad u svakom mjesecu u toku ove godine uslijed negativnih posljedica koje neizvjesnost oko Brexita te budućnosti svjetske ekonomija ostavlja na gospodarstvo. Detaljniji pogled pokazuje kako se negativna izvedba iz prerađivačkog sek,tora počela prelijevati u ostatak ekonomije. Indikator u uslužnom sektoru je zabilježio pad sa 13,3 na 8,1 bodova što je najsnažnija korekcija još od prosinca 2007. godine.
Na razini drugog kvartala Njemačka je ostvarila rast zaposlenosti od 1% što je ispod uobičajenog porasta u istom periodu u proteklih pet godina.
Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je BDP u Hrvatskoj ostvario rast od 2,4% godišnje u drugom kvartalu godine, usporivši značajno u odnosu na stopu rasta od 3,9% koja je ostvarena u prvom kvartalu.
Najsnažniji pozitivan doprinos rastu ostvaren je od strane investicija koje su ostvarile rast od 8,2% godišnje nakon što su prvom kvartalu skočile za 11,5% godišnje. Rast privatne potrošnje usporio je sa 4,4% na 2,7% godišnje dok je državna potrošnja ubrzala sa 3,1% na 3,9% godišnje. Izvoz roba i usluga je usporio sa 4,6% na svega 1,0% godišnje što je uz solidan rast uvoza od 6,7% godišnje rezultiralo produbljivanjem negativne kontribucije neto izvoza na ukupnu ekonomsku izvedbu.