Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Pad vodećih svjetskih dioničkih indeksa u svibnju

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.6.2019. u 10:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.6.2019. u 10:22

A screen displays the Dow Jones Industrial Average after the close of trading on the floor of the New York Stock Exchange (NYSE) in New York City, U.S., December 20, 2018. REUTERS/Brendan McDermid - RC1773E2F120
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Vodeća svjetska dionička tržišta u svibnju su zabilježila snažnu negativnu izvedbu nakon što su odnosi između SAD-a i Kine narušili početkom mjeseca kada su SAD povećale carine na uvoz kineskih dobara te zaprijetile uvođenjem dodatnih carina u narednom periodu. Dok su američki dionički indeksi zabilježili najlošiju mjesečnu izvedbu od prosinca prošle godine, za europske dioničke indekse ovo je najsnažnija korekcija u više od tri godine.

 

Zaoštravanje retorike između dvije zemlje potaknulo je zabrinutosti oko negativnih učinaka na izvedbu svjetske ekonomije te dovelo do bijega investitora u sigurnije oblike imovine kao što su njemačke i američke državne obveznice koje su zabilježile pad od 22, odnosno 37 baznih bodova u toku mjeseca.

 

Njemački 10-godišnji prinos u petak je pao na najnižu zabilježenu razinu u povijesti dok se američki 10-godišnji prinos spustio na najnižu razinu u proteklih 20 mjeseci uslijed dodatne neizvjesnosti na tržištu nakon što je predsjednik Trump zaprijetio uvođenjem carina na uvoz meksičkih dobara u zemlju ukoliko zemlja ne pomogne u borni s imigrantima koji prelaze američku granicu.

U tjednu pred nama fokus investitora će uvelike biti na sastanku ECB-a koji je na rasporedu u četvrtak. Centralna banka će pritom izgledno zadržati postojeću retoriku s obzirom na to da posljednja kretanja nisu dala razloga za značajnije revizije rasta ili inflatornih očekivanja, a čemu idu u prilog i posljednji govori članova Vijeća ECB-a.

 

Prema posljednjim bilješkama ECB-a, članovi Vijeća centralne banke ocijenili su kako postoje pojačani rizici kako se njihova očekivanja normalizacije rasta u drugoj polovici godine neće materijalizirati. Ti rizici ostaju prisutni s obzirom na rast neizvjesnosti oko budućnosti trgovinskih odnosa SAD-a s Kinom i Europskom unijom i sukladno tome magnitudom negativnih učinaka na svjetsku ekonomiju.

Nekoliko članova Vijeća ECB-a sugeriralo je u svojim nedavnim govorima kako će ECB odlučiti o detaljima novih linija za dugoročno financiranje na sastanku u četvrtak. Posljednje bilješke pokazale su kako se stavovi pojedinih članova o detaljima istog razlikuju, baš kao što se i razlikuju u viđenjima ekonomske situacije te stoga nije jasno za koju razinu kamatnjaka će se ECB odlučiti. Ipak, potonje bi mogao biti dobar znak očekivanja ECB-a vezano uz buduće razine referentnih kamatnih stopa u euro zoni.

 

Posljednje objave ekonomskih indikatora u SAD-u obnovile su sumnje oko snage američke ekonomije te će stoga investitori sa zanimanjem popratiti objavu podataka o američkoj zaposlenosti u svibnju koja je na rasporedu u petak.

Tržište rada za sada ne pokazuje znakove slabljenja te su inicijalni zahtjevi za naknadom za nezaposlene ostali na niskim razinama. Očekivani rast zaposlenosti od 190 tisuća u svibnju implicira da američko tržište rada i dalje zapošljava više radnika nego što ih ulazi na tržište što bi trebalo stopu nezaposlenosti zadržati na 3,6% - najniža razina u proteklih pedeset godina.

 

Nakon što nas je u proteklom tjednu objava podataka o rastu BDP-a od 3,9% u prvom kvartalu ugodno iznenadila, prve objave podataka za drugi kvartal godine upućuju na nastavak snažne izvedbe domaće ekonomije.

Detaljnije, trgovina na malo zabilježila je realan rast od 4,8% godišnje u travnju nakon prosječnog snažnog rasta od 6,2% godišnje u prvom kvartalu. Snažna potrošnja ostaje potaknuta smanjenjem PDV-a na određene proizvode, rastom plaća i zaposlenosti, niskim kamatnim stopama koje potiču kreditiranje te olakšavaju trošak servisiranja postojećeg duga i niskim inflatornim pritiscima.

 

Nakon oporavka u prvom kvartalu i prosječnog rasta od 2,7% godišnje, industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 3,0% godišnje u travnju. Rast je predvođen proizvodnjom netrajnih dobara za široku potrošnju (+6,9) a slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara s rastom od 4,7%. Energija je jedini segment koji je zabilježio smanjenje proizvodnje u travnju (-4,2%). Prerađivačka industrija je zabilježila rast od 1,6%.