Vodeća svjetska dionička tržišta u svibnju su zabilježila snažnu negativnu izvedbu nakon što su odnosi između SAD-a i Kine narušili početkom mjeseca kada su SAD povećale carine na uvoz kineskih dobara te zaprijetile uvođenjem dodatnih carina u narednom periodu. Dok su američki dionički indeksi zabilježili najlošiju mjesečnu izvedbu od prosinca prošle godine, za europske dioničke indekse ovo je najsnažnija korekcija u više od tri godine.
Zaoštravanje retorike između dvije zemlje potaknulo je zabrinutosti oko negativnih učinaka na izvedbu svjetske ekonomije te dovelo do bijega investitora u sigurnije oblike imovine kao što su njemačke i američke državne obveznice koje su zabilježile pad od 22, odnosno 37 baznih bodova u toku mjeseca.
Njemački 10-godišnji prinos u petak je pao na najnižu zabilježenu razinu u povijesti dok se američki 10-godišnji prinos spustio na najnižu razinu u proteklih 20 mjeseci uslijed dodatne neizvjesnosti na tržištu nakon što je predsjednik Trump zaprijetio uvođenjem carina na uvoz meksičkih dobara u zemlju ukoliko zemlja ne pomogne u borni s imigrantima koji prelaze američku granicu.
U tjednu pred nama fokus investitora će uvelike biti na sastanku ECB-a koji je na rasporedu u četvrtak. Centralna banka će pritom izgledno zadržati postojeću retoriku s obzirom na to da posljednja kretanja nisu dala razloga za značajnije revizije rasta ili inflatornih očekivanja, a čemu idu u prilog i posljednji govori članova Vijeća ECB-a.
Prema posljednjim bilješkama ECB-a, članovi Vijeća centralne banke ocijenili su kako postoje pojačani rizici kako se njihova očekivanja normalizacije rasta u drugoj polovici godine neće materijalizirati. Ti rizici ostaju prisutni s obzirom na rast neizvjesnosti oko budućnosti trgovinskih odnosa SAD-a s Kinom i Europskom unijom i sukladno tome magnitudom negativnih učinaka na svjetsku ekonomiju.
Nekoliko članova Vijeća ECB-a sugeriralo je u svojim nedavnim govorima kako će ECB odlučiti o detaljima novih linija za dugoročno financiranje na sastanku u četvrtak. Posljednje bilješke pokazale su kako se stavovi pojedinih članova o detaljima istog razlikuju, baš kao što se i razlikuju u viđenjima ekonomske situacije te stoga nije jasno za koju razinu kamatnjaka će se ECB odlučiti. Ipak, potonje bi mogao biti dobar znak očekivanja ECB-a vezano uz buduće razine referentnih kamatnih stopa u euro zoni.
Posljednje objave ekonomskih indikatora u SAD-u obnovile su sumnje oko snage američke ekonomije te će stoga investitori sa zanimanjem popratiti objavu podataka o američkoj zaposlenosti u svibnju koja je na rasporedu u petak.
Tržište rada za sada ne pokazuje znakove slabljenja te su inicijalni zahtjevi za naknadom za nezaposlene ostali na niskim razinama. Očekivani rast zaposlenosti od 190 tisuća u svibnju implicira da američko tržište rada i dalje zapošljava više radnika nego što ih ulazi na tržište što bi trebalo stopu nezaposlenosti zadržati na 3,6% - najniža razina u proteklih pedeset godina.
Nakon što nas je u proteklom tjednu objava podataka o rastu BDP-a od 3,9% u prvom kvartalu ugodno iznenadila, prve objave podataka za drugi kvartal godine upućuju na nastavak snažne izvedbe domaće ekonomije.
Detaljnije, trgovina na malo zabilježila je realan rast od 4,8% godišnje u travnju nakon prosječnog snažnog rasta od 6,2% godišnje u prvom kvartalu. Snažna potrošnja ostaje potaknuta smanjenjem PDV-a na određene proizvode, rastom plaća i zaposlenosti, niskim kamatnim stopama koje potiču kreditiranje te olakšavaju trošak servisiranja postojećeg duga i niskim inflatornim pritiscima.
Nakon oporavka u prvom kvartalu i prosječnog rasta od 2,7% godišnje, industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 3,0% godišnje u travnju. Rast je predvođen proizvodnjom netrajnih dobara za široku potrošnju (+6,9) a slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara s rastom od 4,7%. Energija je jedini segment koji je zabilježio smanjenje proizvodnje u travnju (-4,2%). Prerađivačka industrija je zabilježila rast od 1,6%.
