Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Pad industrijske proizvodnje euro zone za 0,5 posto

Ilustracija
 Hannibal Hanschke / REUTERS

Američki dionički indeksi jučer su profitirali uslijed dobitaka dionica naftnih i plinskih kompanija nakon što je incident s tankerima u Omanskom zaljevu rezultirao rastom cijene nafte od preko 2%.

U međuvremenu, industrijska proizvodnja euro zone pala je za 0,5% mjesečno u travnju, ponajviše uslijed pada proizvodnje u automobilskom sektoru što je dodatno pojačalo zabrinutosti oko stanja ekonomije. Na godišnjoj razini je zabilježen pad od 0,4% nakon pada od 0,7% u mjesecu ranije.

Podaci o kretanjima industrijske proizvodnje mogu biti volatilni te sami po sebi nisu indikator potrebe za ekspanzivnijom monetarnom politikom. Ipak, nastavak nepovoljnih kretanja upućuju ne prolongiranje slabosti u prerađivačkom sektoru euro zone što predstavlja prijetnju za izvedbu ostalih dijelova ekonomije te u konačnici samog rasta ako se nastavi u nadolazećim mjesecima.

Proizvodnja auta u euro zoni u travnju pala je za 4,1% mjesečno, dok je sveukupna proizvodnja prerađivačke industrije niža za 0,8%.

Industrijska proizvodnja se nalazi pod pritiskom od druge polovice prošle godine uslijed poteškoća u Njemačkoj gdje je proizvodnja automobila pala za 14% godišnje što je najlošija izvedba u gotovo deset godina. Proizvodnja auta u Italiji je niža za 17%.

Proizvođači automobila u Velikoj Britaniji zatvorili su tvornice od kolovoza prošle godine do travnja u nastojanju da minimiziraju svoje gubitke u slučaju da se ne postigne dogovor kada Velika Britanija napusti EU. Odluka je dovela do najvećeg pada proizvodnje od početka praćenja istih 1995. godine. U integriranom proizvodnom lancu, ovo zatvaranje u Velikoj Britaniji moglo bi se dalje odraziti na podatke o eurozoni.

BDP Velike Britanije pao je za 0,4% mjesečno u travnju što je najlošija izvedba od ožujka 2016.

Aktualna situacija u Velikoj Britaniji pritom ne pruža mnogo razloga za optimizam iz perspektive postizanja dogovora i smanjenja neizvjesnosti. Boris Johnson koji je prije nekoliko dana dobio podršku od SAD-a je već zaoštrio svoju retoriku prema EU ususret očekivanom izboru za premijera. Bivši ministar vanjskih poslova ne želi platiti izlaznu naknadu koja je ranije dogovorena u sporazuma o povlačenju. Štoviše, planira izaći iz EU 31. listopada, bez dogovora. U osnovi, Johnson koji je najizgledniji budući premijer, negira glavne točke u sporazumu o izlasku iz EU te će ili ponovno pregovarati o istome ili će uistinu riskirati izlazak bez dogovora. Glavni pregovarač EU Michael Barnier još jednom je jasno stavio do znanja kako EU isključuje ponovne pregovore o sporazumu. Prema studiji engleske centralne banke, scenarij izlaska bez dogovora bi mogao značiti trajno usporavanje gospodarstva, nagli pad cijena nekretnina i snažnu deprecijaciju britanske funte.

Švicarska centralna banke (SNB) je u petak zadržala kamatnu stopu na depozite koje banke drže kod centralne banke nepromijenjenom na razini od -0,75%. S obzirom da je centralna banka posljednji puta promijenila postavke monetarne politike početkom 2015. godine, ovakva odluka nije došla kao iznenađenja. Nakon što je ECB u proteklom tjednu najavila mogućnost daljnjeg smanjenja kamatnih stopa i zadržavanje istih na aktualno niskim razinama kroz produljeni vremenski period, na SNB je izvršen pritisak budući da bi u slučaju takvog scenarija se švicarska funta našla ponovno pod aprecijacijskim pritiscima.

Predsjednik SNB jučer se osvrnuo na izazovnu situaciju na financijskim tržištima te naglasio da su globalni ekonomski rizici postali naglašeniji od prethodnog sastanka centralne banke te je istaknuo kako se vrijednost švicarskog franka zadržava na visokim razinama. Centralna banka zadržava namjeru borbe s aprecijacijskim pritiscima kroz devizne intervencije.

Istaknuta je i potreba za nastavkom provođenja mjera ekspanzivne monetarne politike te dovoljno manevarskog prostora za reagiranje na bilo kakve šokove. Kao odgovor na pitanje o tome da li će smanjenje stopa ili intervencije biti preferirani instrumenti djelovanja, predsjednik Jordan je izjavio kako će to ovisiti o situaciji.

Švicarska centralna banka će od kraja 2021. godine Libor zamijeniti novom stopom koja će biti određena kroz stvarne kamatne stope ostvarene na sekundarnom tržištu te bi tako trebala imati veću razinu kredibiliteta.

Cijena Brent nafte bila je na putu za najveći rast od siječnja, nakon izvješća da su u Omanskom zaljevu napadnuta dva tankera.

U međuvremenu, OPEC je smanjio svoju prognozu globalne potražnje za naftom, što je potez koji implicira kako će se nastaviti s proizvodnjom po smanjenim stopama i u narednom periodu. Eskalacije u trgovinskom sporu između SAD-a i Kine, slabiji rast Brazila, Rusije i Indije i druge neizvjesnosti predstavljaju daljnje rizike za potražnju za naftom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 15:25