Dnevni pregled svjetskih tržišta: Oporavak PMI indikatora sentimenta euro zone u kolovozu

Jučer objavljeni podaci o PMI indikatorima sentimenta u euro zoni pokazali su lagano poboljšanje sentimenta u odnosu na prethodni mjesec. Kompozitni PMI indikator u kolovozu je ostvario rast od tri desetine dok su tržišta očekivala nastavak trenda pada.

Promatrano prema segmentima, sektor usluga je ostvario skroman rast od 0,2 boda na 53,4 boda , dok je u prerađivačkom sektoru ostvaren rast od 0,5 bodova čime se indikator popeo na razinu od 47 bodova. U sklopu indikatora prerađivačkog sektora, zaposlenost, nove narudžbe i proizvodnja su u kolovozu ostvarili poboljšanje u odnosu na razine na kojima su se nalazili mjesec ranije ali pritom i dalje ostaju u recesijskom teritoriju.

Na razini zemalja, Francuska je zabilježila poboljšanje po svim komponentama što je dovelo do rasta kompozitnog PMI indikatora sentimenta za 0,8 bodova na 52,7 bodova. U Njemačkoj je također zabilježeno poboljšanje sentimenta i u sektoru usluga i u prerađivačkom sektoru gdje se potonji i dalje nalazi na niskoj razini od 43,6 bodova.

ECB je jučer objavila bilješke sa svog posljednjeg sastanka u srpnju koje su pokazale kako je vijeće složno oko potrebe za implementacijom mjera ekspanzivne monetarne politike s ciljem pružanje podrške ekonomiji euro zone, ali i kako još uvijek ne postoji konsenzus oko točnih mjera. Tržišta očekuju da ECB snizi depozitnu kamatnu stopu dublje u negativan teritorij u nastavku godine te da započne s novim paketom neto otkupa obveznica.

Neki članovi vijeća pritom smatraju kako je važno da obje mjere budu uvedene istodobno kako bi bile učinkovitije od niza pojedinačnih mjera. Nadalje, predložena je ideja promjene ciljane stope inflacije s 2% na nešto nižu razinu, a u skladu s kontinuirano niskim inflatornim pritiscima od oko 1%.

Diskusija ECB-a u srpnju pokazala je kako je ECB zaista zabrinut oko konstantno niskih inflatornih očekivanja te znakova dubljeg ekonomskog usporavanja što pojačava vjerojatnost da će već u rujnu biti uvedeno nekoliko mjera monetarne stimulacije. ECB se pritom nalazi u prilično nezavidnoj situaciji s obzirom na znatno smanjen manevarski prostor radi već negativnih kamatnih stopa te činjenice da sama monetarna politika nije u mogućnosti riješiti poteškoće euro zone.

Hrvatska narodna banka po drugi puta u toku ovog mjeseca je intervenirala na deviznom tržištu s ciljem obuzdavanja pretjeranih aprecijacijskih pritisaka na domaću valutu te pritom otkupila 332,05 milijuna eura od banaka po tečaju od 7,396732 kuna za jedan euro čime je kreirano dodatnih 2,5 milijardi eura kunske likvidnosti u sustavu.