Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Europski dionički indeks jučer zabilježili rast

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.4.2019. u 10:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.4.2019. u 10:23

FILE PHOTO: London Stock Exchange interiors are seen during Israel's Prime Minister Benjamin Netanyahu's visit in London, Britain, November 3, 2017. REUTERS/Eddie Keogh/File Photo
Eddie Keogh/File Photo / REUTERS

Londonska burza

Europski dionički indeksi jučer su zabilježili solidan rast uslijed daljnjeg oporavka sentimenta investitora te iznad očekivane objave podataka o trgovini na malo u euro zoni.

Rast su zabilježili i američki dionički indeksi gdje je S&P 500 završio u pozitivnom teritoriju peti uzastopni trgovinski dan te dosegnuo najvišu razinu od početka listopada prošle godine uslijed rastućih očekivanja da će SAD i Kina ovih dana sklopiti novi trgovinski dogovor. Rast bi bio i naglašeniji da nije bilo razočaravajuće objave američkog indikatora sentimenta uslužnog sektora koji je rezultirao brisanjem određenog dijela dobitaka u posljednjem satu trgovanja.

 

Nakon što je u ranijem danu objavljeno kako su Kina i SAD riješili većinu spornih pitanja oko novog trgovinskog dogovora te preostaje dogovoriti samo implementaciju i načine osnaživanja primjene istog, američki predsjednik Trump susresti će se sa glavnim ekonomskim savjetnikom kineskog predsjednika danas u toku dana. Potonje je potaknulo špekulacije kako bi već ovaj tjedan moglo doći do zaključenja trgovinskog dogovora čime bi se završio trgovinski rat između dvije zemlje koji traje više od godinu dana.

 

Nedvojbeno je kako je niz američkih kompanija preusmjerio nabavu robe izvan Kine kako bi izbjegao carine što zasigurno nije pomoglo Kini u uvjetima aktualnog značajnog usporavanja rasta. Ukoliko do dogovora ne dođe u toku ovog tjedna, isti bi se mogao produžiti do kraja lipnja kada je na rasporedu sastanak G20 zemalja u Japanu.

Oporavak sentimenta rezultirao je i rastom njemačkih i američkih obvezničkih prinosa, gdje se američki obveznički prinos ponovno nalazi iznad 2,5%.

 

ISM indeks američkog ne-prerađivačkog sektora pao je sa 59,7 bodova u veljači na 56,1 bod u ožujku, znatno ispod očekivanja ekonomista od 58 bodova. Ovo je najniža razina indikatora od sredine 2017. godine te dolazi nakon što je objava početkom tjedna pokazala iznad očekivani rast sentimenta u prerađivačkom sektoru.

U odgovoru na istraživanje, ispitanici su ipak bili pretežito optimistični oko uvjeta poslovanja te izvedbe ekonomije dok postoje određene zabrinutosti oko nedostatnih kapaciteta radnika što ne iznenađuje s obzirom na izuzetno nisku stopu nezaposlenosti u SAD-u.

 

Jučer objavljeni podaci ukazuju na rast zaposlenosti u američkom privatnom sektoru od svega 129 tisuća u toku prošlog mjesta, znatno ispod tržišnih očekivanja rasta od oko 180 tisuća. Ovo je najniža stopa rasta u proteklih 18 mjeseci.

Na umu treba pritom imati kako nedavno usporavanje rasta američke zaposlenosti nije nužno znak slabosti ekonomije koliko činjenici da na aktualnoj razini nezaposlenosti, poduzeća imaju sve više poteškoća sa pronalaženjem kvalificiranih radnika. Naravno, zabrinutosti oko usporavanja rasta zasigurno su jedan od faktora koji dovodi do potencijalne odgode poduzeća u zapošljavanju novih radnika.

 

Fokus investitora biti će na objavi podataka o ukupnoj američkoj zaposlenosti koji su na rasporedu u petak.

Trgovina na malo u euro zoni zabilježila je realan rast od 2,8% godišnje u veljači te time nadmašila očekivanja analitičara ali i rast od 2,2% godišnje iz siječnja. Prodaja je pritom zabilježila rast u svim segmentima sa najvećim rastom prodaje potrošačkih dobara poput računala.

Većina ekonomija euro zone je zabilježila rast na mjesečnoj razini te solidno povećanje na godišnjoj razini, uz najistaknutiji rast u nama susjednoj Sloveniji gdje je rast premašio 10% na godišnjoj razini u uvjetima značajnih poboljšanja na tržištu rada te niskih kamatnih stopa. Ovakva izvedba daje nadu kako bi privatna potrošnja euro zone mogla kompenzirati narušeno vanjsko okruženje te spriječiti recesiju.

 

Cijena Brent nafte premašila je razinu od 70 dolara po barelu te se njome trenutno trguje nadomak tih razina, odnosno uz rast od gotovo 40% na ytd razini uslijed smanjene proizvodnje u Venezueli i Iranu pod utjecajem američkih sankcija te smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a s ciljem rasta cijena. SAD pritom i dalje zahtijevaju niže cijene te nastavljaju povećavati svoju proizvodnju. Značajniji rast sa ovih razina pritom ne smatramo izglednim.