ŠTO SE DOGODILO?
Cijena nafte ostvarila je najsnažniju korekciju od 1991. godine te pala za preko 30% na najnižu razinu u protekle četiri godine nakon što je Saudijska Arabija u toku vikenda objavila cjenovni rat uslijed propasti saveza o smanjenju proizvodnje s Rusijom.
ŠTO TO ZNAČI?
Vodeći svjetski dionički indeksi, koji se već tjednima nalaze pod pritiskom uslijed koronavirusa, tako će započeti novi trgovinski tjedan s dodatnim utegom. Futuresi na američke dioničke indekse ostvarili su pad od oko 5% dok se američki 10-godišnji prinos spustio na rekordno niskih 0,5%. Američki 30-godišnji prinos trenutačno se nalazi ispod 1%.
ZAŠTO NAM JE VAŽNO?
Rizik za tržišta prelazi rizik nižih cijena nafte. Agresivan pad cijena prijeti stabilnosti svih ekonomija koje značajan udio BDP-a ostvaruju od proizvodnje i izvoza energenata. Osim s osjetno nižom potražnjom, sada se moraju nositi i sa značajno nižim cijenama.
U normalnim okolnostima, niže cijene nafte, iako bi negativno utjecale na kompanije koje se bave proizvodnjom energenata, pružile bi vjetar u leđa individualnim potrošačima i kompanijama koje su potrošači energenata u proizvodnom procesu. Niže cijene nafte za stanovništvo znače viši raspoloživi dohodak. Ipak, s obzirom na ograničenost kretanja diljem svijeta, izbjegavanje putovanja i skupova, upitno je koliko će se više razine raspoloživog dohotka moći preliti na potrošnju. Isto tako, velik dio kompanija proizvodi ispod svojih punih kapaciteta pa je upitno koliko mogu profitirati od nižih cijena nafte u ovom trenutku. Sve u svemu, naftni šok dodatno je povećao vjerojatnost izbijanja recesije te implicira kako će vodeće centralne banke u narednim tjednima reagirati s dodatnim mjerama podrške. Među prvima na rasporedu je Europska centralna banka čiji sastanak će se održati u četvrtak.