Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Američki dionički indeksi u blagom plusu

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 10:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

21.2.2019. u 10:23

The New York Stock Exchange (NYSE) building is pictured in Manhattan in New York, U.S., October 11, 2018. REUTERS/Brendan McDermid
Brendan McDermid / REUTERS

Njujorška burza

Američki dionički indeksi zabilježili su umjerenu pozitivnu izvedbu u volatilnom trgovanju uslijed nastojanja investitora da iščitaju daljnje korake Fed-a u pogledu monetarne politike iz jučer objavljenih bilješki sa sastanka Vijeća u prosincu.

 

Bilješke pokazuju kako centralna banka namjerava ove godine okončati program smanjenja svoje bilance što će pružiti potporu financijskim tržištima koja su u proteklim mjesecima snažno reagirala na Fed-ovu restriktivnu monetarnu politiku. Nadalje, bilješke pokazuju kako su se gotovo svi članovi usuglasili da do objave istog treba doći u relativno skorom roku kako bi se tržištima što prije pružile detaljnije informacije o finalnoj fazi završetka programa.

Fed je u proteklih nekoliko mjeseci značajno promijenio svoju retoriku vezanu uz ekonomske izglede te naglasio rizike po ekonomiju koji proizlaze iz usporavanja rasta ostalih vodećih svjetskih ekonomija. U kontekstu navedenog naglašena je potreba za strpljivim pristupom normalizaciji monetarne politike gdje su tržišta počela špekulirati oko smanjenja kamatnjaka, a u odnosu na ranije najave od daljnja dva do tri podizanja kamatnjaka u toku ove godine.

 

Bilješke sa sastanka u siječnju su potvrdile da je centralna banka fokusirana na smanjenje učinaka domaćih i vanjskih rizika gdje većina članova smatra da aktualni rizici sugeriraju da je vjerojatniji niži nego viši rast od trenutno anticipiranog uslijed učinaka snažnog usporavanja Kine i euro zone. Članovi su se usuglasili oko negativnih učinaka blijedeće potpore fiskalne ekspanzije, potencijalnih daljnjih tržišnih turbulencija, eskalacija trgovinskih tenzija te neizvjesnosti poput Brexita.

Isto tako, nekoliko članova je istaknulo kako se čini da su inflatorna očekivanja nešto niža nego što bi trebala biti imajući na umu srednjoročni cilj centralne banke od oko 2%. Imajući na umu se navedeno, većina članova Fed-a istaknula je kako još uvijek nisu sigurni koje promjene u razini bazičnog kamatnjaka će biti primjerene u nastavku godine.

Volkswagenov izvršni direktor jučer je upozorio na negativne učinke potencijalnog uvođenja američkih carina na uvoz europskih automobila. Američka prijetnja kako će uvesti carine u iznosu 25% trenutno su najveća briga europskih proizvođača automobila koji se uz navedeno nose i sa oslabljenom kineskom potražnjom ali i nesigurnostima koje proizlaze iz Brexita.

Prema procijeni Ifo instituta, carine od 25 % rezultirale bi 7,7% nižim uvozom njemačkih automobila u SAD, odnosno gubitkom od 18,4 milijardi eura. Negativnim posljedicama špekulacija o istima imali smo priliku svjedočiti i prošlu godinu kada su trgovinske razmirice sa SAD-om značajno narušile sentiment u prerađivačkoj industriji Njemačke. Imajući na umu kako je Njemačka već na rubu recesije koju je marginalno izbjegla u četvrtom kvartalu, mogući nameti imali bi značajan negativan učinak na izvedbu Njemačke ekonomije koju bi zasigurno povukli u recesiju.

 

S obzirom na veliku ovisnost domaće ekonomije o Njemačkoj u vidu usmjerenosti preko 13% izvoza te 16% dolazaka turista, daljnje turbulencije predstavljaju i značajne rizike po izvedbu domaće ekonomije na horizontu od godine do dvije dana.

Tečaj EUR/USD nije zabilježio snažnije reakcije na jučerašnju objavu bilješki Fed-a, baš kao i američki prinosi koji su dan završili na nepromijenjenim razinama. Ovakva izvedba ne iznenađuje s obzirom da tržištu i dalje nedostaju ključne informacije oko budućeg kretanja američkog bazičnog kamatnjaka čije će razine prije svega ovisiti o nadolazećim objavama ekonomskih indikatora.

 

U suštini, na tržištu trenutno postoje dvije vrste sudionika. Prvi očekuju stabilizaciju svjetskog ekonomskog rasta sličnu onome što je zabilježeno kada je Kina intervenirala nizom mjera u 2016. Za razliku od tada, Kina je danas mnogo zaduženija te su kamatne stope već iznimno nisko pa je upitno koliko manevarskog prostora u tom pogledu preostaje ekonomiji. Drugi dio tržišnih sudionika očekuje značajno usporavanje rasta/recesiju.

U bilo kojem od ta dva scenarija očekujemo da će dolar profitirati u odnosu na euro. U prvom slučaju Fed će izgledno podići kamatnjak barem još jednom u toku ove godine dok je sposobnost ECB-a da normalizira monetarnu politiku pod velikim upitnikom uslijed niske inflacije i usporavanja rasta. U slučaju recesije očekujemo bijeg kapitala prema SAD-u koji s obzirom na značajno više kamatne stope ima više manevarskog prostora za reakciju i normalizaciju rasta uz istovremeno snažnije ekonomske fundamente.