Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Američki dionički indeksi rastu treći uzastopni dan

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.1.2019. u 10:45

AUTOR:

OBJAVLJENO:

18.1.2019. u 10:45

(170125) -- NEW YORK, Jan. 25, 2017 -- Traders work at the trading floor of the New York Stock Exchange in New York, the United States, on Jan. 25, 2017. The Dow Jones Industrial Average on Wednesday closed above the psychological mark of 20,000 points for the first time ever, while the other two major indices also finished at record highs, boosted by a batch of generally positive earnings reports., Image: 313181516, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE EXCLUDING CHINA, HONG KONG ONLY. End users shall not licence, sell, transmit, or otherwise distribute any photographs represented by eyevine, to any third party. Contact eyevine for more information: Tel: +44 (0) 20 8709 8709 Ema, Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
Profimedia, Eyevine

Ilustracija

Američki dionički indeksi zabilježili su pozitivnu izvedbu treći uzastopni trgovinski dan unatoč inicijalnim silaznim pritiscima, a nakon pozitivne reakcije investitora na medijske objave kako SAD razmatra smanjenje carina na određene kineske proizvode.

 

U odgovoru na ovakve navode, Američko ministarstvo financija objavilo je kako do takvih razmatranja nije došlo i kako pregovori s Kinom nisu još uvijek niti blizu kraja. Unatoč tome što je odgovor vlade smanjio tržišni optimizam, industrijski sektor i sektor proizvodnje materijala koji se smatraju najvećim dobitnicima od potencijalnog uklanjanja tarifa bili su glavni predvodnici rasta S&P 500 uz pozitivnu izvedbu svih jedanaest sektora.

Snažan rast zabilježile su i cijene dionica vodećih američkih izvođača domaće obrane nakon što je Trumpova administracija pozvala na poboljšanje sposobnosti raketne obrane.

Generalno gledajući, optimizam vezan oz očekivani dogovor između Kine i SAD-a je uz niža očekivanja rasta kamatnjaka ključni čimbenik oporavka američkog dioničkog tržišta u proteklim tjednima, a nakon što je S&P 500 u prosincu zabilježio svoju najlošiju izvedbu od 2008. godine. Istovremeno, obnovljene su špekulacije oko mogućeg uvođenja carina na uvoz europskih automobila i auto dijelova u SAD što stavlja dodatne pritiske na ionako znatno pogoršanu izvedbu njemačkog automobilskog sektora u nedavnom periodu.

U međuvremenu Kina je revidirala rast u 2017. godini za jednu desetinu naniže na 6,8% nekoliko dana prije objave podataka za posljednji kvartal 2018. godine. Konsenzus pritom implicira nastavak usporavanja rasta i u posljednjem kvartalu na 6,4% godišnje a daljnje usporavanje rasta za oko dvije desetine u prosjeku očekuje se i u tekućoj godini usprkos nedavnim mjerama kineske vlade i kineske centralne banke koje za cilj imaju stimulaciju domaće ekonomije.

Strah od usporavanja kineskog i generalno globalnog rasta ostaje jedan od ključnih rizika po izvedbu svjetskih financijskih tržišta u narednom periodu kao i silaznih pritisaka na cijenu energenata te ostalih roba.

 

OPEC je objavio kako očekuje smanjenje potražnje za proizvedenom naftom od strane kartela za gotovo 1 milijun barela dnevno u odnosu na raniju godinu gdje će ponuda nafte nadmašiti potražnju. Rekordna proizvodnja nafte u SAD-u u kombinaciji sa strahovima od usporavanja svjetskog rasta i posljedično smanjenje potražnje za energentima ključni su čimbenici značajnog pada cijene nafte u toku četvrtog kvartala protekle godine gdje je smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a i Rusije samo djelomično uspjelo kompenzirati nedavan pad.

Dok cijena nafte bilježi rast od oko 15% u toku ove godine, istom se i dalje trguje na oko 30% nižim razinama u odnosu na vrhunac iz početka listopada prethodne godine.

 

Tečajem EUR/USD nastavlja se trgovati nadomak razine od 1,14 dolara za jedan euro. Jučer objavljeni podaci o inflaciji euro zone potvrdili su tržišna očekivanja rasta potrošačkih cijena od 1,6% godišnje u prosincu pri čemu temeljna inflacija nastavlja rasti po stopi od oko 1% godišnje.

 

ECB-ova retorika vezana uz buduće izglede kretanja kamatnjaka ističe kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto ove godine i zasigurno toliko dugo dok inflacije ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema svom srednjoročnom cilju od 2%. Potonje je pritom ključno za našu argumentaciju kako se ECB neće odlučiti na podizanje kamatnjaka prije prvog polugodišta sljedeće godine pri čemu smatramo da su i tada rizici usmjereni prema kasnijem i/ili blažem podizanju kamatnjaka od trenutno očekivanog.

Usporavanje rasta euro zone u kombinaciji s i dalje relativno visokom stopom nezaposlenosti od oko 8% koja je posebno visoka na periferiji i to u segmentu mladog stanovništva koje je uobičajeno glavni pokretač rasta privatne potrošnje i generiranja inflatornih pritisaka od strane jačanja domaće potražnje, sugeriraju kako će inflatorni pritisci ostati na relativno niskim razinama u euro zoni kroz produljeni vremenski period. U svijetlu svega navedenog ne očekujemo kontinuiranu značajniju aprecijaciju jedinstvene valute.

 

Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa sljedeći tjedan nudi milijardu i sto milijuna kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 928 milijuna kuna trezorskih zapisa.

Imajući na umu izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu očekujemo nastavak solidnog interesa investitora uz zadržavanje prinosa na aktualno niskim razinama od 0,09%.