Američki dionički indeksi zabilježili su pozitivnu izvedbu treći uzastopni trgovinski dan unatoč inicijalnim silaznim pritiscima, a nakon pozitivne reakcije investitora na medijske objave kako SAD razmatra smanjenje carina na određene kineske proizvode.
U odgovoru na ovakve navode, Američko ministarstvo financija objavilo je kako do takvih razmatranja nije došlo i kako pregovori s Kinom nisu još uvijek niti blizu kraja. Unatoč tome što je odgovor vlade smanjio tržišni optimizam, industrijski sektor i sektor proizvodnje materijala koji se smatraju najvećim dobitnicima od potencijalnog uklanjanja tarifa bili su glavni predvodnici rasta S&P 500 uz pozitivnu izvedbu svih jedanaest sektora.
Snažan rast zabilježile su i cijene dionica vodećih američkih izvođača domaće obrane nakon što je Trumpova administracija pozvala na poboljšanje sposobnosti raketne obrane.
Generalno gledajući, optimizam vezan oz očekivani dogovor između Kine i SAD-a je uz niža očekivanja rasta kamatnjaka ključni čimbenik oporavka američkog dioničkog tržišta u proteklim tjednima, a nakon što je S&P 500 u prosincu zabilježio svoju najlošiju izvedbu od 2008. godine. Istovremeno, obnovljene su špekulacije oko mogućeg uvođenja carina na uvoz europskih automobila i auto dijelova u SAD što stavlja dodatne pritiske na ionako znatno pogoršanu izvedbu njemačkog automobilskog sektora u nedavnom periodu.
U međuvremenu Kina je revidirala rast u 2017. godini za jednu desetinu naniže na 6,8% nekoliko dana prije objave podataka za posljednji kvartal 2018. godine. Konsenzus pritom implicira nastavak usporavanja rasta i u posljednjem kvartalu na 6,4% godišnje a daljnje usporavanje rasta za oko dvije desetine u prosjeku očekuje se i u tekućoj godini usprkos nedavnim mjerama kineske vlade i kineske centralne banke koje za cilj imaju stimulaciju domaće ekonomije.
Strah od usporavanja kineskog i generalno globalnog rasta ostaje jedan od ključnih rizika po izvedbu svjetskih financijskih tržišta u narednom periodu kao i silaznih pritisaka na cijenu energenata te ostalih roba.
OPEC je objavio kako očekuje smanjenje potražnje za proizvedenom naftom od strane kartela za gotovo 1 milijun barela dnevno u odnosu na raniju godinu gdje će ponuda nafte nadmašiti potražnju. Rekordna proizvodnja nafte u SAD-u u kombinaciji sa strahovima od usporavanja svjetskog rasta i posljedično smanjenje potražnje za energentima ključni su čimbenici značajnog pada cijene nafte u toku četvrtog kvartala protekle godine gdje je smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a i Rusije samo djelomično uspjelo kompenzirati nedavan pad.
Dok cijena nafte bilježi rast od oko 15% u toku ove godine, istom se i dalje trguje na oko 30% nižim razinama u odnosu na vrhunac iz početka listopada prethodne godine.
Tečajem EUR/USD nastavlja se trgovati nadomak razine od 1,14 dolara za jedan euro. Jučer objavljeni podaci o inflaciji euro zone potvrdili su tržišna očekivanja rasta potrošačkih cijena od 1,6% godišnje u prosincu pri čemu temeljna inflacija nastavlja rasti po stopi od oko 1% godišnje.
ECB-ova retorika vezana uz buduće izglede kretanja kamatnjaka ističe kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto ove godine i zasigurno toliko dugo dok inflacije ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema svom srednjoročnom cilju od 2%. Potonje je pritom ključno za našu argumentaciju kako se ECB neće odlučiti na podizanje kamatnjaka prije prvog polugodišta sljedeće godine pri čemu smatramo da su i tada rizici usmjereni prema kasnijem i/ili blažem podizanju kamatnjaka od trenutno očekivanog.
Usporavanje rasta euro zone u kombinaciji s i dalje relativno visokom stopom nezaposlenosti od oko 8% koja je posebno visoka na periferiji i to u segmentu mladog stanovništva koje je uobičajeno glavni pokretač rasta privatne potrošnje i generiranja inflatornih pritisaka od strane jačanja domaće potražnje, sugeriraju kako će inflatorni pritisci ostati na relativno niskim razinama u euro zoni kroz produljeni vremenski period. U svijetlu svega navedenog ne očekujemo kontinuiranu značajniju aprecijaciju jedinstvene valute.
Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa sljedeći tjedan nudi milijardu i sto milijuna kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 928 milijuna kuna trezorskih zapisa.
Imajući na umu izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu očekujemo nastavak solidnog interesa investitora uz zadržavanje prinosa na aktualno niskim razinama od 0,09%.
