Svjetska tržišta

Burzovni indeksi skočili 1 posto uslijed dogovora Trumpa i Demokrata oko meksičke granice

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.2.2019. u 9:47

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.2.2019. u 9:47

Leah Millis / Jim Young/File Photo / Carlos Garcia Rawlins / Reuters

Zid prema Meksiku i Donald Trump

Na Wall Streetu su u utorak vodeći indeksi skočili više od 1 posto jer su ulagači optimistični uoči trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine i jer je u Washingtonu postignut načelni dogovor kojim bi se trebala izbjeći nova blokada rada državnih službi.

Dow Jones ojačao je 372 boda ili 1,49 posto, na 25.425 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,29 posto, na 2.744 boda, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 7.414 bodova.

Snažan skok tih indeksa zahvaljuje se načelnom dogovoru između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i demokratskih zastupnika u Kongresu po pitanju financiranja sigurnosti granice s Meksikom.

Time je otvoren put za konačni dogovor o financiranju savezne vlade, čime bi se izbjegla još jedna blokada rada dijela državnih službi, nakon rekordno duge blokade krajem prošle i početkom ove godine.

Moguće produljenje roka za dogovor s Kinom

Ulagače je ohrabrila i Trumpova poruka da je voljan produljiti rok za trgovinski dogovor s Kinom i nakon 1. ožujka ako vidi da pregovori dobro napreduju.

Američki predstavnici stigli su u Peking gdje bi 14. i 15. veljače trebali nastaviti pregovore s kineskim dužnosnicima.

Dosad je Trump poručivao da bi, ako dogovor ne bude postignut do 1. ožujka, odmah nakon toga mogao povećati carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda, a njegovo popuštanje ohrabrilo je ulagače.

„Tržište je poraslo zahvaljujući nadi ulagača da neće biti nove blokade rada državnih službi i da rok za dogovor s Kinom od 1. ožujka nije tako čvrst kao što se mislilo. Dosad su se ulagači plašili da će SAD drastično povećati carine, pa su sada odahnuli”, kaže Stephen Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

Zahvaljujući tome, jučer su cijene dionica porasle u 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa.

Usporavanje rasta gospodarstava, moguć pad zarada

No, obujam trgovanja bio je ispod prosjeka. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenila 7,1 milijarda dionica, dok je u posljednjih 20 dana prosječni dnevni obujam iznosio 7,45 milijardi.

Analitičari kažu da je suzdržanost ulagača posljedica zabrinutosti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i Japana do eurozone, što bi moglo loše utjecati na zarade kompanija.

Doduše, zarade su zasad solidne. Dosad je oko dvije trećine kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate za četvrto lanjsko tromjesečje, pri čemu ih je 71 posto ostvarilo veću dobit nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Stoga se sada procjenjuje da će prosječni rast dobiti na godišnjoj razini u proteklom tromjesečju iznositi 16,5 posto, dok se na početku sezone objava poslovnih rezultata očekivao rast od oko 14 posto.

Međutim, mnoge su kompanije smanjile procjene rasta zarada zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Stoga sada analitičari očekuju da će u tekućem kvartalu zarade kompanija u prosjeku pasti za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od drugog tromjesečja 2016. godine.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,06 posto, na 7.133 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,01 posto, na 11.126 bodova, a pariški CAC 0,84 posto, na 5.056 bodova.

Azijske burze porasle, dolar oslabio

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači optimistični uoči nastavka trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, dok je dolar prema košarici valuta oslabio prvi put nakon osam dana jačanja.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu u četiri mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 1,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 0,9 posto. U Australiji su, pak, pale oko 0,3 posto.

Optimizam uoči nastavka trgovinskih pregovora

Azijske burze podržao je jučerašnji skok najvažnijih burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1 posto, jer su tamošnji ulagači optimistični uoči nastavka trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine i jer je u Washingtonu postignut načelni dogovor kojim bi se trebala izbjeći nova blokada rada državnih službi.

Predsjednik SAD-a Donald Trump i demokratski zastupnici u Kongresu postigli su načelni dogovor po pitanju financiranja sigurnosti granice s Meksikom.

Time je otvoren put za konačni dogovor o financiranju savezne vlade, čime bi se izbjegla još jedna blokada rada dijela državnih službi, nakon rekordno duge blokade krajem prošle i početkom ove godine.

Ulagače je ohrabrila i Trumpova poruka da je voljan produljiti rok za trgovinski dogovor s Kinom i nakon 1. ožujka ako vidi da pregovori dobro napreduju.

Američki predstavnici stigli su u Peking gdje bi 14. i 15. veljače trebali nastaviti pregovore s kineskim dužnosnicima.

Dosad je Trump poručivao da bi, ako dogovor ne bude postignut do 1. ožujka, odmah nakon toga mogao povećati carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda, a njegovo popuštanje ohrabrilo je ulagače.

Dolar oslabio nakon osam dana rasta

A kako je porasla sklonost ulagača prema riziku, na valutnim je tržištima dolar, koji se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, jutros oslabio, prvi put nakon osam dana jačanja.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,04 boda.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 110,55 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1330 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1270 dolara.

Cijene nafte rastu drugi dan zaredom

Cijene su nafte, pak, porasle drugi dan zaredom, nakon što su jučer objavljeni podaci pokazali da su članice OPEC-a oštro smanjile proizvodnju u siječnju, sukladno lanjskom dogovoru kako bi podržale cijene.

Uz to, Saudijska Arabija poručila je da će u ožujku dodatno smanjiti svoju proizvodnju za 500 tisuća barela.

Zahvaljujući tome, jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla 1 posto, na 53,65 dolara, nakon što je jučer skočila 1,3 posto.