Svaki deseti stanovnik Hrvatske živi u teškoj oskudici - njih 423 tisuće u prošloj godini nije moglo priuštiti sebi ono što većina ljudi smatra poželjnim ili nužnim za adekvatan život. Eurostat je izračunao da za Hrvatsku stopa teške materijalne deprivacije iznosi 10,3 posto, za cijelu Europsku uniju 6,7 posto, prema čemu 33 milijuna Europljana živi u oskudici.
Po europskim statističarima, stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba u ukupnoj populaciji koje ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavki materijalne deprivacije. Riječ je o plaćanju računa na vrijeme, najamnine, režija i kredita, plaćanju tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, konzumiranju mesa, ribe ili vegetarijanskog ekvivalenta, grijanja zimi, automobila, perilice rublja, televizora...
Iz europskog statističkog ureda navode da se u većini zemalja lani smanjila stopa teške materijalne deprivacije, najviše u Rumunjskoj s preklanjskih 23,8 posto na 19,4 posto u 2017. godinu, u Italiji s 12,1 posto na 9,2 posto i u Hrvatskoj s 12,5 posto na 10,3 posto.
- Podaci iz prošle godine odražavaju nastavak trenda smanjenja udjela osoba koje teško oskudijevaju u Europskoj uniji od vrhunca od 9,9 posto u 2012. godini - kažu u Eurostatu.
Prije pet godina bilo je lošije i u Hrvatskoj: stopa teške materijalne deprivacije iznosila je 15,9 posto, što je značilo ozbiljnu oskudicu za 676 tisuća građana. U pet godina Hrvatska je uspjela smanjiti stopu teške deprivacije za 35 posto. Unatoč tom napretku Hrvatska je na 21. mjestu od 28 članica Unije, sedam zemalja lošije i imaju veću stopu od Hrvatske: Latvija, Litva, Cipar, Mađarska, Rumunjska, Grčka i Bugarska s najvećom stopom od 30 posto.
Gotove sve zemlje s kojima se Hrvatska može uspoređivati, a među njima su i neke koje su još uvijek nešto lošije od Hrvatske po oskudici stanovništva, stopu teške materijalne oskudice stanovništva smanjile su proteklih pet godina više od Hrvatske: po 56 posto smanjili su je Česi, Estonci i Latvijci, za 51 posto Poljaci, Mađari za 45 posto...
Česi su s 3,7 posto stope teške materijalne deprivacije stanovništva gotovo na razini Njemačke, čija je stopa 3,6 posto, Estonci sa stopom od 4,1 posto su jednaki Francuzima, Slovenci su im vrlo blizu sa stopom od 4,5 posto...
Stopa materijalne oskudice naslanja se na razinu razvoja neke zemlje, pa nije čudno što se ovaj pokazatelj kreće u širokom rasponu u Europskoj uniji, od 0,8 posto u Švedskoj do 30 posto stope teške oskudice stanovništva u Bugarskoj. Najniže stope teške oskudice, ispod tri posto, bilježe se u Švedskoj 0,8 posto, Luksemburgu 1,6 posto, Finskoj 2 posto i Nizozemskoj 2,6 posto.