U proteklih godinu i pol dana s hrvatskog tržišta nestalo je pet banaka pa ih je danas ukupno 20. U ožujku prošle godine otvoren je stečaj Tesla banke, tri mjeseca kasnije počeo je postupak likvidacije Primorske banke, Veneto banka pripojena je PBZ-u, Splitska banka postala je dio OTP-a, a Jadransku banku preuzeo je HPB. Trend smanjivanja broja banaka ubrzan je od 2010. godine, nakon financijske krize, ali prisutan je znatno dulje.
Još 2003. godine, primjerice, Hrvatska je imala 41 banku, što znači da je njihov broj prepolovljen u međuvremenu. Sa smanjenjem broja banaka povećana je i koncentracija u sustavu. Udio imovine prvih pet banaka, stoji u najnovijem HNB-ovu Biltenu o bankama, godinama je oscilirao na razini od oko 75 posto, da bi lani porastao na 81,4 posto.
Slučaj Agrokor
Premda je osjetno povećana, u središnjoj banci ističu da je koncentriranost tržišta ipak umjerena. Prema naputku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ako je HHI indeks za imovinu između 1.000 i 1.800, koncentracija se definira kao umjerena, a ako je veći, koncentracija je visoka. U Hrvatskoj je taj indeks dosegao razinu od 1.634, što upućuje da se sustav vrlo približio nepoželjnoj visokoj koncentraciji, s obzirom da ona otežava tržišno natjecanje kojemu je cilj osigurati potrošačima da plaćaju najnižu cijenu zadanu kvalitetu proizvoda.
Završetkom neugodne epizode s Agrokorom, za hrvatski bankarski sustav vratilo se i vrijeme visokih zarada. U prvom polugodištu ove godine, pokazuju podaci HNB-a, 20 banaka ostvarilo je dobit od 3,8 milijardi kuna, 10 posto više nego u istom razdoblju lani. Time je nastavljen trend iz vrlo uspješne 2017. godine kad je dobit povećana 43,4 posto i na razini cijele godine iznosila je 5,6 milijardi kuna.
Gubitnici i dobitnici
Privremeni nerevidirani podaci HNB-a pokazuju da su u prvih pola godine dvije banke (Croatia banka i J&T banka) završile u minusu, a 18 banaka ostvarilo je dobit. Među dobitnicima se posebno ističe Zagrebačka banka s rastom dobiti od gotovo 30 posto, na 1,3 milijarde kuna, a PBZ, druga banka po veličini, povećala je zaradu za 15,4 posto, na 850,9 milijuna kuna. Znatan porast dobiti bilježi i OTP (sa 151,4 na 417,8 milijun kuna), ali to je uglavnom rezultat pripajanja Splitske banke. S druge strane, dvije među vodećim bankama ostvarile su blagi pad bruto dobiti: u Erste banci pala je sa 622,1 na 403,2 milijuna kuna, a u Raiffeisen banci sa 331,0 na 304 milijuna kuna.