Znaju gdje 'leži lova'

Bizarna situacija u srcu Splita: lokalci na svakom uglu postavljaju privatne bankomate

AUTOR:

  • Tihana Marović

OBJAVLJENO:

12.5.2019. u 13:16

AUTOR:

  • Tihana Marović

OBJAVLJENO:

12.5.2019. u 13:16

Split, 100519. U centru Splita uoci sezone primjetno je kako je rijetko koji izlog prodavaonice, butika ili trafike bez instaliranog bankomata.
Foto: Josko Ponos / CROPIX
Joško Ponos / CROPIX

Bankomati u Splitu uoči turističke sezone

Kada Splićani jednom otkriju gdje leži "laka lova", jasno je kako će većina zaigrati na istu poslovnu kartu, javlja Slobodna Dalmacija.

Dakle, proteklih godina bili su to apartmani, zatim su oni koji su imali novca za ulaganje prešli na vile, profitabilni su bili i restorani i objekti brze hrane koji su nicali na svakom kantunu, doslovno u svakoj dojučerašnjoj šupi i buži u središtu grada, a početak ove turističke sezone, kao nijedne do sada, obilježili su - bankomati.

Svijetli po cijeloj jezgri dobrodošlica na gotovo svim stranim jezicima, a posljednji hit je na ulaz u butigu ili neki drugi poslovni prostor postaviti čak dva uređaja za podizanje gotovog novca, jedan s lijeve, drugi s desne strane, tako da se klijenti doslovno moraju provlačiti pri ulazu. Nema što, vrijedi vađenja štapa za selfie i poziranja pred takvim prizorom.

Iznenađeni naglom poplavom "keš mašina", odlučili smo napraviti đir po užem centru grada i pobrojiti koliko ih zapravo ima. Rezultat ćemo vam reći odmah - u petnaestak minuta hoda, od vrha Marmontove, preko Peristila i Rive, prebrojali smo ih više od pedeset! Razloge možemo samo nagađati, očito se računa na turiste, pogotovo mlade koji poneseni svim užicima Mediterana, što nažalost još uvijek uglavnom podrazumijeva miješano meso, pizze i tjestenine, "zalivene" jeftinim gaziranim pićem ili pivom, traže što brži put do keša.

Postavljeni bankomati uglavnom su privatni, a ne, kao u ostalim dijelovima Splita, prvenstveno s logotipima financijskih kuća s hrvatskim sjedištem, što znači da uzimaju lijepu proviziju. Na 100 podignutih kuna, govore nam upućeni ugostitelji s Rive, provizija većinom iznosi 20 kuna, negdje i 30. I tako sada, obrubljeni višestoljetnim kamenom, na zidinama srednjovjekovnih palača i vila, izmamit će od turista još veću potrošnju.

- Ma, to van je papilova, triba samo dizat lovu na bankomatima svoje banke, da je dvi, tri kune provizije, još bi bilo okej, ali ovako od mene neće kune vidit - složna je ekipa konobara s glavne šetnice.

Saznali smo i cijene koje nude po mjestu za bankomat, osam tisuća kuna mjesečno! Taj se iznos odnosi na manje uličice po centru, a upućeni tvrde kako su za atraktivnu lokaciju, recimo Peristil, spremni ponuditi i više.

No, vratimo se ophodnji, krenuli smo s vrha Marmontove. Srećom, građani su reagirali prošle sezone i svojim aktivizmom spriječili pokušaj postavljanja bankomata nasuprot "Zare", no do dna ulice nabrojali smo ih sedam. Prolazimo preko Rive očarani rezultatom, u nevjerici brojimo još jednom - čak 22 bankomata krase najpoznatiju splitsku šetnicu! U jednom kadru možemo ih uhvatiti čak pet, stisnutih poput srdela u kašeti, poredani jedan do drugog.

Slično je i u svim manjim gradskim ulicama, Zadarska ima tri bankomata, od Marmontove do Peškarije izbrojali smo tri, te isto toliko do hotela "Marmont".

Prizor od kojeg zastaje dah dočekao nas je na vrhu Pjace, na autentičnoj lokaciji Ispod ure, na mjestu gdje se turisti najviše fotografiraju, svijetle tri uređaja za isplatu gotovine, jedan do drugog, ističući svu ljepotu povijesnih građevina. Novac je u prednosti, baština pada u drugi plan, valjda to (pod)svjesno želimo poručiti i turistima.

Do Peristila smo izbrojali još tri bankomata, skrećemo u Dioklecijanovu, tamo ih je pet. Prolazimo preko Geta do vrha Bosanske i nalazimo "samo" četiri primjerka, isto toliko ih je i u Bosanskoj. Produžujemo Marulićevom ulicom do Voćnog trga i brojimo ih tri, a dodatna tri su i na samom Voćnom trgu.

Sve u svemu, kako je krenulo, do prvog lipnja bit će ih još, jer nije teško primijetiti kako se pripreme za špicu sezone tek zahuktavaju. Hoće li u međuvremenu netko ipak shvatiti da gradskom jezgrom i svim njezinim sadržajima treba upravljati, osmišljavati ih, ciljano djelovati, a ne prepuštati se onome što sudbina donese, ostaje nam vidjeti.