Veći rizici, skuplje zlato

Analitičari: Do kraja 2020. cijena zlata bi mogla porasti na 1.700 USD po unci!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.2.2019. u 10:41

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.2.2019. u 10:41

Neja Markičević / CROPIX

Ilustracija

Cijena zlata do kraja sljedeće godine mogla bi doseći 1.700 američkih dolara po unci, što je znatno više nego sada, upozorava se u novoj analizi bečkog Raiffeisena "Bolje od zlata?".

Već do kraja ove godine cijena unce zlata mogla bi, prema tim prognozama, iznositi 1.480 USD. Ostvare li se te prognoze, do kraja 2019. godine cijena zlata bila bi oko 160 USD, više od tisuću kuna i viša nego što je sada, kada se kreće oko iznosa od 1.320 USD po unci. Ako se do kraja 2020. godine cijena zlata popne na 1.700 USD, onda bi ona bila oko 380 USD, ili gotovo 2.500 kuna, viša nego sada. Bio bi to porast vrijednosti tog plemenitog metala od gotovo 30 posto.

Posljednji je puta, prema podacima portala Goldprice, cijena unce zlata dosegla vrijednost od 1.700 USD 2013. godine. Nakon toga, prema podacima istog portala, cijene zlata bile su u padu, a posljednjih godinu dana kreću se u rasponu od 1.200 do 1.300 USD.

No, posljednjih mjeseci cijene zlata rastu, pa su one već dosegle, pa i premašile, cijenu od 1.290 USD po unci, koju su, inače, analitičari Raiffeisena ranije prognozirali tek za sredinu ove godine. Štoviše, ocjenjuje se u analizi, i cijena od 1.350 USD po unci već je nadohvat ruke. Stoga su, smatraju analitičari, vrata rasta cijene zlata sada širom otvorena.

Razloge ubrzanog rasta cijena zlata analitičari Raiffeisena vide ponajprije u 'hlađenju' američkoga gospodarstva, što će se odraziti i na daljnje poteze monetarne politike. U takvim uvjetima, ulagači se sve više okreću zlatu kao "sigurnoj luci".

Nešto slično smo, uostalom, vidjeli i tijekom posljednje recesije, kada je potražnja za zlatom, tada uglavnom zbog problema s kojima se suočavala zona eura, znatno porasla. Velika potražnja, naravno, pogurala je i cijenu zlata, pa je ona, također prema podacima portala Goldprice, potkraj 2011., u jeku krize u Grčkoj i ostalim perifernim članicama zone eura, narasla na oko 1.900 USD.

- U globalnom gospodarstvu rastu rizici. To se prije svega odnosi na trgovinske ratove i protekcionizam, zbog čega raste i opasnost od pritisaka politike na središnje banke. Kad god rastu rizici i počne padati povjerenje u vodeće svjetske valute, raste i potražnja za zlatom - objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.

Drugim riječima, u sve rizičnijim uvjetima poslovanja u svijetu, zlato ulagačima postaje svojevrsno osiguranje za zaštitu vrijednosti njihove imovine. Što se rizici budu povećavali, rast će, uči nas i dosadašnje iskustvo, i potražnja za tim plemenitim metalom. Među glavnim rizicima svakako su trgovinski ratovi koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa povela protiv Kine, ali i drugih zemalja i trgovinskih blokova u svijetu, ali i usporavanje vodećih gospodarstava u svijetu. Italija, koja je, prema podacima Svjetske banke, deveta po veličini ekonomija u svijetu, četvrta po veličini u EU i treća u eurozoni, ovih je dana i 'službeno' ušla u recesiju. Tragove recesije analitičari sve više otkrivaju i u ključnim pokazateljima njemačkoga gospodarstva, posebno u industriji, dok se gospodarstvo Kine, druge po veličini svjetske ekonomije, ubrzano 'prizemljuje', što izaziva zabrinutost diljem svijeta.

Iako i Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke, ističe da pogoršanje prilika u svijetu povećava cijenu zlata kao "sidra" za ulagače, naš sugovornik ostaje oprezan, te dodaje kako se u ovom trenutku ipak još ne mogu donositi takvi zaključci.