Tom Dubravec / CROPIX
Optimizam

Većina gospodarskih pokazatelja nadmašila očekivanja analitičara

Većina gospodarskih pokazatelja nadmašila očekivanja analitičara, Hrvatska mogla izbjeći najgori scenarij o padu BDP-a?
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 11. kolovoz 2020. 11:46

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je stanje bolje od očekivanja: osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se podbačaj i ostalih segmenata ekonomije, od izvoza robe i trgovine do industrije.

Vrijednost izvoza u prvih šest mjeseci, prema podacima DZS-a, bila je 6,1 posto manja nego u istom razdoblju lani, dok je minus za pet mjeseci bio 8,6 posto. Nakon izrazitijeg pada u travnju i svibnju, učinak pandemije koronavirusa na robnu razmjenu, pa i izvozne aktivnosti, očito se smanjio na kraju drugog kvartala.

Promet u trgovini, pak, u drugom tromjesečju smanjen je za 13,2 posto, dok je kumulativno u prvoj polovici godini pao 6,6 posto. Kada je riječ o industriji, u drugom kvartalu minus je iznosio 8,5 posto, a u prvoj polovici godine 6,4 posto. Na kraju, posljednji službeni podaci u građevinarstvu pokazuju da su radovi u svibnju smanjeni za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani. Može li se na temelju tih brojki zaključiti da se ekonomska aktivnost ubrzano oporavlja i da bi Hrvatska mogla izbjeći najgori scenarij o padu BDP-a od 11 do čak 15 posto?

Blaži učinci

HNB je simulirao kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto.

- S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao od prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, a ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu - kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Pojedini ekonomisti također smatraju da bi pad na kraju mogao biti manji nego što su to upućivale prve procjene. Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, kaže kako u drugom kvartalu očekuje pad BDP-a od oko 12 posto, kao posljedicu pada osobne potrošnje, investicija i izvoza, posebice turizma. Na razini cijele godine, pak, smatra da bi minus mogao biti devet posto, a “dobri turistički rezultati sugeriraju da rizici prognoze sada izgledaju puno uravnoteženije, pa i pozitivno, u odnosu na raniji period”.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima već su i dalje vrlo oprezni.

- Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje - kaže ekonomist jedne banke koji je želio ostati anoniman.

Premda su brojke o turističkoj sezoni iznad svih očekivanja, smatra da treba imati na umu velika diskontiranja i da financijski rezultat na kraju neće biti jednako povoljan.

Veliki diskonti

Tome dodaje i činjenicu da vanjske okolnosti nisu obećavajuće, pri čemu izdvaja neizvjesnost oko poticaja stanovništvu u SAD-u, kao i ukupne ekonomije u toj zemlji, a onda i učinak prelijevanja na Europu. U svakom slučaju, ostaje pri ranijim procjenama da će hrvatska ekonomija ove godine pasti 11 do 12 posto. Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raiffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža” nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”.

Na oprez ukazuje i posljednja anketa HNB-a o pouzdanju potrošača koja se provodi na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano uz trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću, kao i očekivanja vezana uz buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj.

Slabo pouzdanje

Nakon oporavka u lipnju, indeks pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, u srpnju opet bilježi pad. Indeks koji se, primjerice, odnosi na očekivanja potrošača o financijskoj situaciji u kućanstvima i ukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci, nakon zabilježenih -14,4 boda u lipnju, u srpnju je pao za četiri boda. U svakom slučaju, svi su indeksi pouzdanja i dalje na znatno nižim razinama nego lani i upućuju “na povećan oprez, neizvjesnost i strah da će posljedice pandemije ostaviti nepovoljne učinke za realno gospodarstvo i tržište rada”. Iako su podaci dosta šaroliki, a i ekonomisti iz njih iščitavaju različitu dinamiku oporavka, ono što je nedvojbeno, s turističkom sezonom ipak se malo smanjila percepcija rizika. Moglo bi se reći da je rejting ostao isti, ali su se izgledi popravili.

Dobre vijesti stižu i iz inozemstva

Poput Hrvatske, nešto pozitivnije brojke bilježe i velike europske ekonomije. Posljednji podaci govore da je industrijska proizvodnja u Njemačkoj u lipnju rasla 8,9 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na isti mjesec lani zabilježen pad od 11,7 posto.

Podaci o tvorničkim narudžbama za lipanj, pak, zabilježili su iznadočekivane rezultate, s mjesečnim porastom od 27,9 posto, što je drugi mjesec za redom kako rastu. Francuska središnja banka je izvijestila kako se ekonomska aktivnost u toj zemlji u srpnju dodatno normalizirala i da je bila samo sedam posto ispod pretpandemijske razine “zahvaljujući poboljšanju u građevinskom sektoru”.

Prva procjena Eurostata objavljena na kraju srpnja, pak, pokazuju da je BDP u EU i eurozoni u drugom tromjesečju pao najsnažnije od početka objave tih podataka 1995. godine. U usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine BDP je u EU pao 14,4 posto, a dostupni podaci pokazuju da su najveće potonuće imale Španjolska 22,1 posto, Francuska 19 posto, dok su najbolje prošle Litva s minusom od 3,7 posto, i Latvija 9,6 posto. Njemačko gospodarstvo palo je za 11,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje lani, a talijansko za 17,3 posto. U prvim preliminarnim procjenama o BDP-u za drugo tromjesečje, a koje se temelje na nepotpunim podacima podložnim reviziji, Eurostat je objavio procjene za 10 zemalja članica, a iduće izvješće za drugi kvartal objavit će 14 kolovoza. DZS će podatke za Hrvatsku objaviti krajem ovog mjeseca.

 

Ključni pokazatelji

70

posto lanjskih dolazaka turista u prvih devet dana kolovoza prošle godine ostvareno je u istom razdoblju ove godine, pokazuju podaci HTZ-a

6,1

posto pala je vrijednost robnog izvoza u prvih šest mjeseci i smanjio se minus iz prethodnih mjeseci. U svibnju je iznosio 8,6 posto

13,2

posto iznosi pad prometa u maloprodaji u drugom kvartalu, dok je na razini pola godine kumulativno iznosio 6,6 posto

8,5

posto iznosi pad industrije u drugom kvartalu, a razina prvih šest mjeseci smanjena je za 6,4 posto

2,2

posto smanjeni su građevinski radovi u svibnju, dok je pad u travnju iznosio 4,7 posto

 

Linker
23. listopad 2020 15:10