Reakcija poreznih obveznika

Udruga Lipa: Mjera beskamatnog zaduživanja je pogrešna, evo kako uštedjeti 2 milijarde kn

Riječ je o jednoj od 63 mjere koje je Vlada donijela sredinom ožujka, radi pomoći poslovnim subjektima
Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa
 Darko Tomas / CROPIX

Udruga poreznih obveznika Lipa smatra da je Vladina mjera kojom se jedinicama lokalne i regionalne samouprave omogućuje beskamatno zaduživanje kod Ministarstva financija pogrešna, jer će donijeti niz negativnih efekata, uz ostalo rast zaduženja središnje države.

Riječ je o jednoj od 63 mjere koje je Vlada donijela sredinom ožujka, radi pomoći poslovnim subjektima pogođenima posljedicama epidemije koronavirusa.

Analiza člana Lipinog panela stručnjaka Kristijana Kotarskog pokazuje da je ta mjera pogrešna jer vodi dodatnom zaduživanju središnje države, smanjuje pritisak za racionalizaciju rashoda lokalne samouprave kojoj od 2018. prihodi značajno rastu, te je nepravedna prema drugim zaposlenicima opće države koji su slabije plaćeni od zaposlenika jedinica lokalne i regionalne samouprave.

"Mjera će negativno utjecati na indikatore konkurentnosti prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma, kao što su osiguranje stabilnosti javnih politika, dugoročna vizija, pravovremena reakcije Vlade na promjene u okruženju i u ovome trenutku najvažniji indikator, makroekonomsku stabilnost", smatra Kotarski.

Hrvatska po njemu ima lokalnu administraciju koja je pretjerano fragmentirana, neefikasna u smislu pružanja kvalitetnih javnih dobara i usluga građanima (uz neke svijetle iznimke), te predstavlja snažno uporište klijentelističkih praksi koje sputavaju dugoročan razvoj države.

Više od 70 posto hrvatskih općina ima manje od 5.000 stanovnika, što je manje od optimalnog. Nadalje, s vremenom se struktura lokalne potrošnje sve više mijenjala u korist povećanja mase plaća i operativnih troškova, a nauštrb investicija. Samo u godinu dana, od 2017. do 2018., broj zaposlenih je narastao za 2.422 (sa 16.235 na 18.657).

Analiza pokazuje da bi lokalna samouprava u Hrvatskoj mogla uštedjeti dvije milijarde kuna i na taj način pridonijeti bržem saniranju posljedica krize i to tako da se za 5 posto smanje plaće kako bi se ujednačile s plaćama zaposlenika centralne države, 10 posto smanje materijalni rashodi, te izostave subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru od 700 milijuna kuna, kažu u Lipi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 04:32