Središnji dio budućeg krčkog terminala, ploveće postrojenje za skladištenje i regasifikaciju plina (FSRU), temeljem natječaja će isporučiti kompanija Golar. Igor Mihovilović, Golarov tehnički direktor za FSRU u Hrvatskoj, u intervjuu za Globus govori o ključnim tehničkim i tehnološkim aspektima tog terminala.
Po čemu je tvrtka Golar kvalificirana za ovaj projekt?
- Golar je tvrtka koja postoji više od sedamdeset godina, a spadamo među tri kompanije s najvećim iskustvom u LNG industriji. Dapače, što se tiče konverzija tankera u plutajuće terminale - a to će biti slučaj s projektom u Omišlju - neosporni smo svjetski lider. Trenutačno na svijetu postoji pet takvih terminala i svih pet je izveo Golar. Dakle, niti jedna druga kompanija na svijetu nema tu referencu, trenutno postoje projekti koji se razvijaju, ali nijedan još nije dovršen. Mislim da je jače reference od ovoga teško naći. Na koncu, mi imamo i vrlo jako znanje na svim dijelovima plinske industrije, među ostalim Golar danas i sam proizvodi plin, što nam također omogućava da ponudimo optimalna rješenja za sve specifičnosti koje u ovakvim projektima postoje.
U Hrvatskoj su se čule kritike kako je za omišaljski terminal ponuđen stari brod...
- Prvo bismo trebali definirati što to znači stari brod. Prvi brodovi u Golarovoj floti su isporučeni između 1973. i 1977. godine. Ti brodovi još plove pod kompanijinom zastavom, dakle zadovoljavaju apsolutno sve uvjete koje propisuju međunarodni propisi. Za usporedbu, Golar Viking je građen 2005. godine. Već iz te činjenice jasno je da se ne može govoriti o starom brodu, uostalom on i sada komercijalno plovi. Trenutno je u Indijskom oceanu i plovi prema Kini, gdje će i biti izvršena konverzija. Radovi bi trebali početi u veljači u šangajskom brodogradilištu HRDD, a predviđeno je da traju do rujna kad će se brod zaputiti prema Hrvatskoj. Do 30. listopada trebao bi biti usidren u Omišlju.
Kada govorimo o konverziji, što to zapravo znači?
- Ugrubo to znači da ćemo LNG tanker - dakle brod koji prevozi ukapljeni prirodni plin - pretvoriti tijekom konverzije u FSRU brod – dakle plutajuću jedinicu za prihvat o regasifikaciju ukapljenog prirodnog plina. Riječ je o kompleksnom projektu, prilikom kojeg se u brodska postrojenja ugrađuje nova sofisticirana oprema, a istovremeno i modernizira postojeća. I zato su tvrdnje o starome brodu bespredmetne, jer on kroz konverziju zapravo prolazi vrlo opsežan remont i nadogradnju tako da iz tog procesa izlazi gotovo novi brod.
Kako se tako kompleksan projekt može završiti u samo pola godine?
- Pola godine trajat će radovi, no oprema koja će se ugraditi već je naručena i u procesu izrade. To su uglavnom specijalizirane kompanije, kao što je finska Wärtsilä koja nam isporučuje postrojenja za regasifikaciju. U ovom trenutku razni dijelovi opreme za konverziju Vikinga proizvode se u tvornicama od SAD-a, preko Singapura do Nagasakija u Japanu. Sva ta oprema bi u škver trebala stići tijekom siječnja i veljače tako da je spremna za ugradnju.
Tko garantira da će sva ta oprema, od raznih proizvođača, funkcionirati?
- Cijeli proces je strogo kontroliran. Kad se radi konverzija broda, s obzirom na da se bitno mijenjaju njegove karakteristike, mora proći i službenu reklasifikaciju. Viking će biti pod hrvatskom zastavom i bit će upisan u hrvatski registar brodova, no kako se radi o vrlo specifičnom projektu s kojim u Hrvatskoj baš nema iskustva, reklasifikaciju broda će voditi DNV, najuglednija svjetska kompanija u tom sektoru. To znači da se u brod ne smije ugraditi niti jedan komad opreme koji nije prethodno certificiran od DNV-a. To je garancija kvalitete, a kako će Golar deset godina operativno upravljati brodom i održavati ga, jasno je da mi imamo vrlo jaku motivaciju da radovi budu što kvalitetniji, a rad što pouzdaniji.
Koliko posade ima Viking?
- Trenutno njegovu posadu čini 30 ljudi, od čega su 40 posto Hrvati. Kad dođe u Hrvatsku, cijela posada će biti hrvatska. Za Golar to nije problem s obzirom na to da u svojim redovima imamo oko 500 časnika hrvatske nacionalnosti.
Što je s problemom kloriranja mora?
- O tome se već dosta govorilo, ali eto da još jednom ponovim. Temeljem zahtjeva LNG Hrvatska odabrano je tehnološko rješenje u kojem se klor ne koristi, već se radi mehaničko čišćenje prilikom redovnog godišnjeg održavanja. Tako da tog “problema” nema, iako je bitno napomenuti da to nije problem jer se prilikom takvog načina rada koristi elektroklorinacija, odnosno izdvajanje klora iz mora bez negativnih utjecaja na okoliš...
A hlađenje mora?
- U procesu uplinjavanja ukapljenog plina koristi se more, ali ne kao primarni medij. Sustav je dizajniran tako da more grije izmjenjivače topline s primarnim medijem - a to je glikol. To smanjuje utjecaj na temperaturu mora, iako ne u potpunosti. Postoji stalno monitoriranje kako bi utjecaj ostao unutar vrijednosti propisanih studijom utjecaja na okoliš - a to je promjena od maksimalno jednog Celzijeva stupnja u krugu od 200 metar od terminala.
Osim od hlađenja mora, neki strahuju od eksplozije...
- Treba znati da takvog slučaja još u svijetu nije bilo. LNG industrija ulaže velik napor u sigurnost i na FSRU brodovima ugrađeni su najmoderniji sigurnosni sustavi koji takve mogućnosti sprečavaju.
Kakvi su to sigurnosni sustavi?
- Brod je opremljen raznim sustavima sigurnosti u nekoliko razina kako bi se potpuno uklonila mogućnost ugroze, bilo posade ili opreme.
Protupožarna zaštita broda sastoji se od sredstava za otkrivanje požara poput javljača požara i plamena te vatrodojave. Samu zaštitu broda od požara pruža nekoliko zaštitnih sistema poput: prijenosnih ili ugrađenih sistema (CO2, sustavi za gašenje morskom vodom/ suhim prahom/pjenom/vodenom maglom/ gasovito suzbijanje vatre).
Zaštita od istjecanja prirodnog plina ostvarena je neovisnim sistemom opremljenim različitim vrstama detektora prirodnog plina.
U slučaju ugroze svi sistemi zajedno djeluju te aktiviraju ESD (engl. Emergency Shut Down) sustav broda. Isti će u potpunosti isključiti sve brodske operacije to automatski pokrenuti mjere zaštite.
Kako će se brod opskrbljivati električnom energijom?
- Brod funkcionira u zatvorenom sustavu. To znači da se električnom energijom napaja iz vlastite plinske elektrane snage 16 megavata. Ta elektrana zadovoljava sve potrebe terminala za energijom, a kako kao energent koristi ukapljeni plin koji se zbog zagrijavanja prirodno uplinjava iz tankova, ovisno o režimu rada proizvodnja električne energije na brodu će u pojedinim trenucima nadmašivati potrošnju. U tom slučaju “viškovi” će se isporučivati u distribucijsku mrežu.