Početkom krize koronavirusa HAMAG-BICRO je među prvima aktivirao paket mjera pomoći gospodarstvu, ali najpopularnija nova kredita linija Covid-19 ukinuta je nakon mjesec dana primjene, što je neugodno iznenadilo mnoge poduzetnike. Razlog tome bio je veliki interes za sredstva te državne agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Što je po tom pitanju učinjeno, projekte i planove agencije za Jutarnji list pojašnjava predsjednik Uprave HAMAG BICRA-a Vjeran Vrbanec.
Jeste li u međuvremenu uspjeli pronaći dodatna sredstva za vrlo traženi ‘koronakredit’, kao što se najavljivalo?
- HAMAG-BICRO je već u ožujku aktivirao paket mjera za likvidnost mikro, malih i srednjih tvrtki, što se pokazalo kao pravovremena reakcija s obzirom na broj pristiglih zahtjeva. Paket gospodarskog oporavka European recovery plan u vrijednosti od 10 milijardi eura osiguran je za sve one pogođene korona krizom te predstavlja nastavak mjera, kao i ostali aktualni instrumenti poput ESIF Portfeljna jamstva, Individualna jamstva za poljoprivredu i ruralni razvoj te Nacionalni program Plus. Također, upravo su dogovoreni i novi programi potpore. U suradnju s Ministarstvom kulture i Ministarstvom financija osigurano je čak 300 milijuna kuna kredita za poduzetnike u području kulturnih i kreativnih industrija u okviru drugog paketa mjera, čiji je cilj poticanje i ponovno pokretanje proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja. Isto tako, u suradnji s MMPI i HBOR-om, osigurali smo 600 milijuna kuna kredita za sektor mora, prometa, prometne infrastrukture i povezane djelatnosti.
Koliko je poduzetnika, na kraju, podnijelo zahtjev za kredit Covid-19 i koliko je njih do sada realizirano?
- Kroz šest mjera do sada smo potpomogli preko 3200 poduzetnika u vrijednosti od 570 milijuna kuna. U samo mjesec dana zaprimili smo dvostruko više zahtjeva za HAMAG-BICRO zajmove, nego za cijelu prethodnu godinu.
Mnogi poduzetnici su se u početku žalili na kompliciranu procedure odobravanja kredita. U čemu je bio problem?
- Postoje jasni preduvjeti koje moramo ispuniti u cilju poštivanja procedura, a koje pokušavamo maksimalno ubrzati i pojednostaviti razumijevajući potrebe poduzetnika. Smatram kako smo pokazali spremnost, sposobnost i otvorenost u komunikaciji i tako osigurali poboljšanje svih procedura koje su bile nužne. Nastavljamo razvijati čitavi sustav i nadam se kako ćemo u narednom vremenu još brže i uspješnije rješavati brojne izazove koji su stavljeni pred nas.
Što pokazuje struktura djelatnosti odobrenih zajmova? Prva analiza je pokazala da su to bili pretežito turizam i prerađivačka industrija?
- Po djelatnostima najzastupljenije su pružanje smještaja, pripreme i usluživanja hrane te prerađivačka industrija, a kod novog financijskog instrumenta COVID-19 zajma najzastupljenija je trgovina na malo i na veliko.
Osim popularnog ‘koronakredita’, kako ste naveli, bili ste prisiljeni donijeti odluku i o obustavi drugog financijskog instrumenta, ESIF mikro zajma za obrtna sredstva. U kojem je status sada taj instrument?
-ESIF Mikro zajam za obrtna sredstva provodimo od listopada 2016. godine. Od samog početka bilježimo veliki interes javnosti zbog povoljnih uvjeta u ovom segmentu nemamo konkurenciju. Stoga smo alokaciju u nekoliko navrata i povećavali. Uvjete smo dodatno prilagodili zbog novonastale krize i trenutno smo na gotovo 70 posto obrađenih zahtjeva.
Europska komisija je odobrila programe kreditnih jamstva i zajmova kojima je, među ostalim, državama omogućila fleksibilnost u njihovom odobravanju radi pomoći gospodarstvu u vrijeme pandemije. Jedan od tih relaksirajućih uvjeta odnosi se na potpore male vrijednosti, pa umjesto 200.000 poduzetnik može u tri fiskalne godine ostvariti potporu od 800.000 eura, što ujedno znači da do kraja godine Hamag treba osmisliti nove programe. Što se o tome o ovom trenutku može reći?
-Odluke o relaksirajućim uvjetima za poduzetnike podržavamo i pozdravljamo, a upravo se one odnose na dva nova jamstvena programa. Kao Agencija imamo jasan zadatak, cilj i želju pomoći većem broju poduzetnika, prije svega u cilju njihovog osiguravanja nesmetanog poslovanja i zadržavanja radnih mjesta. U tom smjeru su išle dosadašnje, a ići će i sve buduće aktivnosti te programi koje će HAMAG-BICRO uvoditi u narednom razdoblju. Pokazali smo se kao pravi partner za naše poduzetnike, a tako ćemo i nastaviti razvijati nove programe u svrhu još snažnije potpore. Samo u proteklih par mjeseci pokrenuli smo nekoliko novih programa, koje smo prethodno spomenuli, a što je dokaz kako smo izrazito agilni i spremni na brze i kvalitetne programe kojih neće nedostajati.
Kakav je za interes poduzetnika za ostale programe i bespovratne potpore?
-Što se tiče bespovratnih potpora, započeli smo s dodjelom odluka o financiranju temeljem poziva IRI 2. Ukupna vrijednost zatraženih sredstava kroz ovaj poziv iznosi više od 4 milijarde kuna, a njegov cilj je dovesti gospodarstvo na višu razinu konkurentnosti kroz stvaranje novih, inovativnih proizvoda i usluga u specifično ciljanim S3 IRI temama i time utjecati na profitabilnost i konkurentnost poduzetnika. Stoga, naša je namjera u narednom financijskom EU razdoblju otvoriti novi poziv IRI 3. Isto tako, dodijeli smo odluke o financiranju za poziv B Light za prekograničnu suradnju između Hrvatske i Mađarske, ukupne vrijednosti 2,1 milijuna eura u sklopu trećeg poziva B Light natječaja. Unatrag šest mjeseci ugovorili smo projekte vrijedne 4,2 milijuna eura za prvi i drugi poziv, što predstavlja financijsku injekciju od 6,3 milijuna eura za pogranično područje obiju zemalja. Otkako sam na mjestu predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, dakle u protekle četiri godine, potaknuli smo preko 12,5 milijardi kuna investicija, sklopivši ugovore s više od 7.500 tvrtki. Ono što je također važno istaknuti je činjenica da smo potaknutim investicijama stvorili preduvjet za otvaranje 20.000 novih radnih mjesta.
Koliko u prosjeku iznosi vaš ukupni budžet i na koji se način on može povećati?
- Očekujemo da će novi paket gospodarskog oporavka s novom omotnicom Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. ukupno dosegnuti 22 milijarde eura, što je dvostruko veći iznos sredstava nego što Hrvatska ima na raspolaganju za sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020. Mi smo spremni, imamo znanja i kvalitetan kadar.
Koliko su koronakriza na kraju izmijenila vaš način funkcioniranja i u kojem smislu? Koliko je važem slučaju ‘prisilna digitalizacija’ ostaviti trajniji trag?
- Već 2016. uveli smo mogućnost online prijave. Upravo zato smo bili spremni na trenutnu situaciju. Isto tako, u želji da poduzetnici uštede svoje vrijeme i novac, pojednostavili smo i poslovni plan koji se izrađuje jednostavnim odgovorima na određena važna pitanja nužna za financijsko-ekonomsku analizu zahtjeva jer je ipak riječ o zajmovima financiranima iz sredstava Europske unije. Istina je da smo se suočili s velikim porastom broja prijava i upravo zbog toga smo maksimalno angažirani i radimo punim kapacitetima.