“Realizacija investicijskog plana u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture nema alternativu. To nitko ne može zaustaviti, i Hrvatska će do 2030. godine imati novu, modernu prugu od Zagreba do mađarske granice, kao i novu nizinsku prugu do Rijeke. To je sigurno”, poruka je ministra prometa Olega Butkovića s online panela HANZA HUB, u organizaciji Jutarnjeg lista, na kojem se razgovaralo o budućnosti željeznice. Uz resornog ministra, sudionici panela bili su i predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture Ivan Kršić i Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Moderator tog virtualnog panela, novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec, zatražio je u uvodnom dijelu panela procjenu sudionika o trenutačnom stanju ulaganja u domaću željezničku infrastrukturu, s obzirom na, kako je upozorio, vrlo loše, a dijelom i katastrofalno, njezino stanje, kad se usporedi s autocestama.
- Hrvatska je svoju autocestovnu infrastrukturu većinom izgradila, po mreži izgradnje autocesta i kvaliteti autocesta u vrhu je Europe i svijeta. U isto vrijeme nismo mogli graditi i željezničku infrastrukturu, iako smo s početkom rada aktualne Vlade 2016. pokrenuli veliki investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu - ocijenio je ministar Butković. On je, među ostalim, podsjetio na odluke aktualne Vlade o pokretanju gradnje Pelješkog mosta, koji, istaknuo je, kineski partner uspješno gradi.
Oleg Butković,ministar prometa
- Uz početak gradnje Pelješkog mosta, otvorili smo tri zračne luke - Zagreb, Split i Dubrovnik - pokrenuli projekte izgradnje luka, poput Luke Rijeka, te još niz velikih projekata. Činjenica je da projekt modernizacije i obnove željezničke infrastrukture obilježava tekući veliki investicijski ciklus, ali i da će obilježiti ciklus koji nas očekuje u idućih deset godina. Trenutačna ulaganja u prometnu infrastrukturu veća su od dvadeset milijardi kuna, od čega je otprilike polovica usmjerena i investira se u željezničku infrastrukturu - naveo je Butković. Cilj države, dodao je, jest da se tih deset milijardi kuna ili milijardu i pol eura ulaganja u željeznicu, do 2030. digne na oko tri milijarde do tri i pol milijarde eura.
- U ovom trenutku u tijeku je realizacija devet velikih projekata. Od toga su četiri u početnoj fazi, a preostali su u visokom stupnju gradnje - napomenuo je Kršić. Prema njegovim riječima, krajem prošle i početkom ove godine potpisani su ugovori za projekte Savski Marof - Zagreb, Vinkovci - Vukovar, Virovitica - Pitomača i Križevci - Koprivnica - državna granica. U tijeku su radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji završavaju u lipnju. Kršić je napomenuo da odlično napreduju i radovi na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali u riječkoj luci, kao i na pruzi Zaprešić - Zabok. - Radovi na pruzi Dugo selo - Križevci ne idu dinamikom kojom bismo željeli. Do sada je realizirano 62 posto radova. No računamo da ćemo to završiti do kraja 2022., tako da financiranje iz fondova EU neće biti ugroženo - pojasnio je predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura.
Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture
- Imamo i investicije koje se odnose na prigradski prijevoz, na prijevoz koji je uglavnom vezan na Zagreb, i niz projekata koji će cijeli sustav podići na onu razinu koja treba biti, odnosno na razinu uspješnih zemalja Europske unije - nadovezao se Butković, podsjetivši i na odluke Vlade o nabavci 32 nova vlaka, uz investiciju od milijardu kuna.
Tomislav Josip Mlinarić ukazao je na činjenicu da se gotovo svi projekti koji se trenutačno provode u željezničkoj infrastrukturi nalaze u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za tekuće petogodišnje razdoblje.
- Mora se priznati da je ministar Butković sa svojom ekipom u HŽ Infrastrukturi napokon pokrenuo projekte u željezničkoj infrastrukturi naše države. Dugo se čekalo na to - komentirao je Mlinarić.
No, sve je to “mačji kašalj” prema projektu svih projekata - Nizinskoj pruzi od Zagreba do Rijeke, čija se vrijednost modernizacije i izgradnje procjenjuje na iznos od 2,5 do 3 milijarde eura. Ideja je stara 38 godina, a ove godine napokon je započela njena realizacija objavom natječaja za izvođača radova od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. - Krajem ove, najkasnije početkom iduće godine, počinjemo s radovima na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Što se tiče nastavka od Karlovca prema Rijeci, u tijeku je, u različitim fazama, izrada studijske dokumentacije za pojedine dionice. Budući da smo u fazi izrade studijske dokumentacije, još nije definirana trasa buduće nizinske pruge do Rijeke, ali naš je cilj započeti radove i na tim dionicama tijekom 2025. - otkrio je Kršić, izazvavši komentar moderatora panela kako slične najave o nizinskoj pruzi do Rijeke dolaze već najmanje deset godina iz prethodnih vladajućih garnitura.
- Hrvatskoj je potrebna nizinska pruga, to je za mene isto pitanje kao i Pelješki most. Povećavamo kapacitet Brajdice, stavljamo Zagrebačku obalu u funkciju, i uskoro ćemo odabrati koncesionara, u a budućnosti graditi novu luku na Krku. Sve to nema nikakva smisla bez nizinske pruge - pojasnio je Butković i otkrio zašto se četiri desetljeća čeka na realizaciju tog projekta.
- Najveći problem je financiranje. Prije nekoliko godina imali smo stav Europske komisije da je to neisplativ projekt te kako se neće financirati od Europske komisije. Onda smo tražili da to financiramo putem koncesije za građenje i upravljanje. Kad smo to počeli komunicirati, iz Europske komisije počeli su stizati signali da bi u razdoblju od 2021. do 2027. Europa ipak prihvatila financiranje izgradnje dionice od Karlovca prema Rijeci. To je jako dobar signal te smo održali nekoliko neformalnih i formalnih sastanaka na tu temu - istaknuo je Butković. Na pitanje, znači li to da je Hrvatska definitivno odustala od koncesijskog modela izgradnje, Butković je odgovorio kako ta varijanta “nije odbačena, ali je za Hrvatsku uvijek povoljnije graditi iz fondova EU, jer dobijete 85 posto bespovratnih sredstava, a koncesija košta puno više”. Stoga se ministar nada da će se sljedeće godine okrenuti traženju sredstava od Europske komisije.
- Nizinska pruga do Rijeke nema alternative, to ni za struku nije sporno - ocijenio je Tomislav Josip Mlinarić, uz dodatak kako za pripremu i gradnju takvog projekta treba 15 godina. Mlinarić se zauzeo za rekonstrukciju na postojećoj trasi željezničke pruge do Rijeke, kako bi se primio teret od 13 milijuna bruto tona godišnje, i tako pripremljenije dočekalo veliku investiciju u nizinsku prugu.
Ivan Kršić istaknuo je kako teretni promet željeznicom u nas kontinuirano raste od 2015. prema stopi od pet posto, nakon osmogodišnjeg kontinuiranog pada, uključujući i prijevoz putnika.
- Procjenjujemo da će u narednim godinama biti nastavljen rast teretnog prometa, i to prema stopi rasta od dva posto godišnje, možda i većoj jer imamo sve više privatnih prijevoznika. Željeznica je sve više prepoznata kao ekonomski najpovoljniji i ekološki najprihvatljiviji način prijevoza - ocijenio je Kršić, izrazivši uvjerenje kako će promet i putnika i tereta u nastupajućem razdoblju značajno rasti.
Tomislav Josip Mlinarić složio se s procjenama da će se u budućnosti glavna bitka za premoć u prijevozu voditi između zračnog i željezničkog prijevoza, izrazivši uvjerenje kako će vlak pobijediti avion.
- Ako govorimo o budućnosti daljinskog segmenta prijevoza u Hrvatskoj, koji je sada gotovo zanemaren, trebamo uzeti u obzir da bi, primjerice, izravni vlak na relaciji Zagreb - Rijeka od 160 kilometara, vozeći praktički istom brzinom, stigao u roku sat vremena iz središta jednog u središte drugog grada. Tu postoji potencijal o kojem bi trebalo razmisliti - zaključio je Mlinarić.
S obzirom na predizborno vrijeme, ministru Butkoviću ostavljeno je da za kraj panela iznese obećanje da će sve planirano zaista i biti završeno do 2030. godine.
- Proces obnove željezničke infrastrukture započet je, i on je nezaustavljiv te nema alternativu. Bez obzira na to tko pobijedio na izborima, neće imati hrabrosti to mijenjati jer bilo kakva odluka da se uspori ili odustane od ulaganja u željezničku infrastrukturu ne bi bila dobro prihvaćena. Stoga sam, kao ministar, siguran da će se to nastaviti. To je naša realnost, i sad je samo pitanje tko će biti na izvršnim funkcijama sutra, i koji će se zakoni donositi kako bi se sve to ubrzalo i olakšalo. Vjerujem da će biti dovoljno pameti, volje i želje da se taj investicijski ciklus završi do 2030. godine.
Danas imamo više od 100 EU projekata
Činjenica je da je realizacija infrastrukturnih željezničkih projekata iznimno skupa i dugo traje. Posebno priprema projekata, studije. Hrvatska bez sredstava EU to sama sigurno ne bi mogla financirati. Ministar Butković tvrdi da je pri dolasku u Ministarstvo prometa bio potpisan samo jedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za prometne projekte. - Danas ih ima više od sto. Pritom smo ugovorili njih oko 95 posto, a 40 posto sredstava je isplaćeno. U vrijeme korone niti jedan projekt nije zaustavljen, čime smo pridonijeli da se naš BDP i gospodarstvo ne uruši još više - ističe Butković i tvrdi da će Hrvatska i u sljedećem operativnom razdoblju dobiti znatna sredstva iz Bruxellesa za infrastrukturne projekte.
“Pregovori o višegodišnjem financiranju i omotnici koja će biti namijenjena Hrvatskoj traju i ne znamo kad će biti donesena. Ali ono što znamo, ono što smo predlagali i ono što čujemo je da će se iznos koji smo imali do 2020. sigurno preslikati na novu omotnicu u budućnosti. To znači da će željeznica moći računati na dobar iznos.” Prema njegovim riječima, ne postoji opasnost da ostanemo bez sredstava za projekte u sljedećem razdoblju. “Kad bi se to dogodilo, to bi značilo da Europska unija više neće postojati. Ja to tako gledam.”
Ono što će u sljedećem razdoblju biti problem su sredstva koja bi Hrvatska iz svog proračuna ili kreditnih aranžmana željela uložiti u infrastrukturne projekte bez pomoći Europske komisije. - U posljednje tri godine imali smo gospodarski rast i otvarala nam se mogućnost da i mi iz vlastitih sredstava iz proračuna ili putem kredita i aranžmana s kreditnim institucijama realiziramo neke projekte. Postojala je nada da ćemo to moći. No, ova situacija s koronom i njezine posljedice na gospodarstvo tu je nadu, što se tiče hrvatskih mogućnosti proračuna i domaćih tvrtki, odgodila za neko buduće vrijeme. Mi se na to moramo priviknuti - poručuje resorni ministar. (K. Žabec)