Eksperti trenutno procjenjuju da će, u odnosu na prošlu godinu, turistički promet u Hrvatskoj pasti 60 do 70 posto, a prihodi 70-80 posto, dok će pad zaposlenosti od 30-50 posto biti u sektorima povezanima s turizmom (iako će na to uvelike utjecati i državne mjere i potpore). Poslovanje kolektivnih tipova smještaja, prvenstveno hotela, bit će ugroženo do pronalaska cjepiva, a razlog je visoka koncentracija gostiju u tim objektima.
Dio je to analize koju je u drugoj polovici travnja proveo odjel investicijskog bankarstva InteCapitala i HD Consulting pod nazivom „Hrvatski turistički sektor - Može li se nositi s koronavirusom?“, prikazujući stanje i potencijalni utjecaj COVID-19 na domaći turizam i povezane sektore. Navode pritom kako je ugledna konzultantska kompanija Tourism Economics predvidjela da bi period restrikcija u trajanju od šest mjeseci (veljača-srpanj) rezultirao padom putovanja na europskoj razini od 28 posto (povrh drugih ekonomskih efekata), dok bi period restrikcija u trajanju od osam mjeseci (veljača-rujan) rezultirao padom od 48 posto. Najgori scenarij oporavka predviđa ukidanje restrikcija krajem ove godine što bi moglo rezultirati padom putovanja u Europi u visini 81 posto.
U prijašnjim krizama, navodi se u toj analizi, oporavak turističkih dolazaka je na globalnoj razini uvijek slijedio tzv. V-oblik te se turizam pokazao kao jedan od najotpornijih sektora na krize s relativno brzim povratkom na razine pretkriznih razdoblja. „COVID-19 kriza donosi dodatnu razinu neizvjesnosti u kontekstu globalne razine putovanja uslijed potencijalne promjene u ponašanjima i preferencama prosječnog putnika/turista“, napominju. Smatraju kako Hrvatska tu ipak ima jednu dobru mogućnost: iskoristiti to što je dominantno auto destinacija. Turisti će do pronalaska cjepiva biti motivirani sve elemente putovanja držati pod kontrolom pa je za očekivati kako će se auto-destinacije brže oporaviti od COVID-19 krize. Također, Hrvatska bi trebala u marketinške svrhe iskoristiti to što provodi najstrože mjere zaštite od virusa u Europi (istraživanje Sveučilišta Oxford). Naravno, neposredno nakon krize fokus bi trebao biti i na domaće tržište, gdje bi trebalo istražiti mogućnost izdavanja vaučera.
Posebno su se pozabavili s top 10 domaćih turističkih kompanija koje su zajedno imale oko milijardu eura poslovnog prihoda u prošloj godini i držale oko 18 posto ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj te 18 tisuća zaposlenih, uz dobit prije amortizacije, kamata i poreza od oko 380 milijuna eura te investicije od 318 milijuna eura. U ljestvicu su uključene kompanije: Valamar Riviera, Lukšić Grupa (Plava Laguna i Jadranski Luksuzni Hoteli), Maistra (uključuje HUP-Zagreb), Arena Hospitality Group, Liburnia Riviera, Blue Sun, Solaris, Jadranka Grupa, Falkensteiner i Turisthotel.
One su poduzele već niz različitih operativnih i strateških mjera za minimiziranje krize uvjetovane korona virusom, a među njima i to da prebacuju investicijski fokus na investicije u zdravstvene i higijenske aspekte te IT (digitalizacija koja rezultira smanjenim kontaktom, personalizacija koja cilja mlađe goste, te praćenje zdravlja i sigurnosti gostiju) kao i repozicioniranje kampova jer smatraju da će se taj segment ponude najbrže oporaviti. Analiza daje i pregled udjela domaćih proizvoda i usluga u ukupnoj potrošnji tih vodećih turističkih kompanija. U pekarskim proizvodima to je, razumljivo, skoro 90 posto, u pićima te mesu i mesnim proizvodima iznad 60 posto, a u građevinskim i instalaterskim uslugama iznad 70 posto. U namještaju tek 40 posto, a u opremi 30-ak posto. Iz toga je vidljivo na koje dijelove gospodarstva ima veći utjecaj udar na prihode hotelskih kompanija.
Na što bi hotelijeri trebali usmjeriti pažnju nakon COVID-19 krize? Nabraja se: poboljšanje mjera osobne zaštite i higijene u hotelima, strože operativne procedure u svrhu povećanja produktivnosti-automatizacija procesa, praćenje novih segmenta i ciljano oglašavanje -posebno prema mlađoj populaciji, praćenje promjena u ponašanju i navikama gostiju i primjene novih marketinških pristupa, investicije i repozicioniranje samostalnih smještajnih jedinica, kao što su apartmani, vile, šatori,mobilne kućice i kampovi te dodatne investicije u IT (digitalizacija, big data u svrhu bolje segmentacije gostiju).
Budući da su u izradi analize sudjelovali investicijski bankari, razumljivo je da se na kraju napominje i da, ukoliko se sektor ne oporavi i ne vrati na povijesne razine, od 2021. godine na dalje tu će biti „potencijalna potreba za dokapitalizacijama te akvizicijama i spajanjima“. Inače, tijekom globalne financijske krize 2009. godine hrvatski turizam, navode, nije bio značajno pogođen - noćenja i dolasci u Hrvatskoj su pali za 1,4 posto, odnosno 2,9 posto. U slučaju COVID-19 i uslijed zabrana i ograničenja putovanja do otkrića cjepiva, pad noćenja i dolazaka mogao bi biti značajniji i dugotrajniji te utjecati na poslovne i financijske rezultate i u 2021.godini.