SKUP U ESPLANADI

Boris Vujčić na konferenciji Jutarnjeg o pozitivnim efektima ulaska u eurozonu: ‘Vide nas tržišta, rejting-agencije...‘

‘Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?‘: Na konferenciji JL-a okupili su se predstavnici ključnih institucija i kompanija

Konferencija Jutarnjeg lista ‘Što će nam donijeti ulazak u eurozonu‘
Na fotografiji: Boris Vujčić
 

 Davor Pongracic/Cropix

Je li sada pravi trenutak za uvođenje eura, u situaciji kada je inflacija u eurozoni najviša otkad postoji, kada se predviđa usporavanje ekonomskog rasta, a s prekidom isporuke ruskog plina i mogućnost recesije? Guverner HNB-a Boris Vujčić potpuno je uvjeren u potvrdan odgovor.

- Da ne ulazimo u eurozonu, bilo bi nam puno lošije, kamatne stope sada bi bile znatno veće, kao što ih imaju Poljska, Češka i Mađarska - rekao je na konferenciji Jutarnjeg lista "Što će nam donijeti ulazak u eurozonu". Premda su središnje banke tih zemalja podignule kamatne stope kako bi obuzdale rast inflacije, i dalje imaju pritisak na tečaj, što opet potiče inflaciju. Mađarska forinta, primjerice, oslabila je 30 posto, a Češka kontinuirano intervenira na deviznom tržištu, nastojeći spriječiti deprecijacijske pritiske. - To bi se događalo i u Hrvatskoj da ne ulazimo u eurozonu. Međutim, tržišta i rejting agencije već nas vide kao dio eurozone - smatra guverner.

Samodisciplinirajući efekt

Od listopada 2017. godine, kada je donesena strategija uvođenja eura, pa do danas razlika u kamatnoj stopi na dug države, koja se potom prelijeva na cijenu zaduživanja stanovništva i poduzeća, smanjila se za oko dva postotna poena. Imajući u vidu da dug svih sektora iznosi 700 milijardi kuna, to znači godišnju uštedu na kamatama od 15 milijardi kuna ili malo više od tri posto BDP-a. No, kako s ulaskom u eurozonu nestaje i "samodisiciplinirajući efekt", ono što ne smijemo dozvoliti, rekao je, jest vratiti se na neke stare politike. Jer, različite zemlje eurozone imaju različite uvjete financiranja. Kada je posrijedi inflacija, bez obzira na njezin uzrok, Vujčić nema dvojbe o tome da monetarna politika mora nastaviti s dizanjem kamatnih stopa.

- Što dulje traje ovakva situacija, veći je rizik da prijeđe u fazu kada se očekivanja ‘odsidre‘ i ljudi počnu očekivati veću inflaciju. U jednom trenutku ona počinje živjeti svoj život, neovisno o fundamentima - rekao je.

Dobri elementi

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić smatra da će ključne korake "u tangu", plesu za koji je potrebno dvoje, činiti banke, čiji će greške biti najvidljivije.

- Najveći gubitnici pri uvođenju eura nedvojbeno su mjenjačnice. Iz sličnih razloga gubitnici su i banke, ali one se bune jer im se nestaje valutni rizik i smanjuje se regulatorni trošak - rekao je Šošić i dodao da je to korist za cijelo društvo.

Dok se mjenjački poslovi banaka procjenjuju na 1,5 milijardi kuna, što je petina njihove bruto dobiti, s uvođenjem eura smanjuju im se rezerve. Tako će im viškovi likvidnosti s 1. siječnja dosegnuti čak 160 milijardi kuna, s kojima će moći činiti što žele. S druge strane, anketa o troškovima jednokratne prilagodbe, poput promjene bankomata, pokazala je da oni iznose oko 900 milijuna kuna.

Za ovu godinu središnja je banka povećala stopu rasta s 3,2 na 5,5 posto, a s tim optimističnim prognozama složili su se i sudionici panela "Smijemo li računati s pozitivnim efektom od uvođenja eura", s kojeg se mogla čuti poruka: previše je dobrih elemenata da ne bi bili pozitivni.

Osim ulaska u eurozonu, kao razloge za optimizam navode očekivani ulazak u schengenski prostor, a sve bi to trebalo učiniti Hrvatsku atraktivnijom za ulaganje i poslovanje.

Kada je riječ o pripremi za konverziju kune u euro, najveći je tehnički izazov za sve, a osobito banke i trgovine, prilagodba informacijskog sustava. - Banke nemaju izbora nego biti spremne - rekao je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, ističući da je prilagodba, uz ostalo, obuhvatila 283 aplikacije i 450 raznih proizvoda, a u te je poslove bilo uključeno oko 500 ljudi. No, bit će ključno osigurati da 1. siječnja iduće godine sve funkcionira besprijekorno.

- Bit će potrebno na vrijeme informirati klijete i osigurati da svi kojima je potrebna gotovina imaju dovoljne količine za poslovanje. Zato je ključna uloga banaka, da osiguraju predopskrbu novčanicama i kovanicama, kako bi se proces nesmetano odvijao u vrijeme kada će trgovci morati isključivo vraćati eure - rekao je Lucić. Probleme u opskrbi novčanicama, koju će HNB početi četiri mjeseca prije uvođenja eura, ne vidi ni Dalibor Ćubela, zamjenik predsjednika Uprave i generalni menadžer Zagrebačke banke.

- Banke će napraviti podjelu na velike klijente, kojih ima oko 2100, i mikrokorisnike. Između Božića i Nove godine oni će moći povlačiti novčanice eura, ali one ne smiju biti stavljene u promet prije 1. siječnja - rekao je Ćubela i istaknuo "da su spremni za sve detalje i sve probleme".

Dovoljno vremena

Kao najveći nacionalni trgovački lanac, Konzum je već počeo iskazivati cijene u kunama i eurima iako je zakonska obveza za to od 5. rujna. Na to su se odlučili, pojasnio je Zoran Mitreski, predsjednik uprave te tvrtke, upravo zato da bi kupci imali dovoljni vremena za prilagodbu. U najvećim prodavaonicama, rekao je, imaju oko 40.000 artikala, ali unatoč tome što je proces dvojnog iskazivanja cijena vrlo složen, vjeruje da će do kraja mjeseca sve cijene biti njime obuhvaćene.

Svjestan je toga da će u dva tjedan nakon Nove godine, kada trgovci budu morali vraćati ostatak novca u eurima, mnogima poslužiti kao mjenjačnica, da će s novčanicom od 500 eura plaćati mlijeko ili neki drugi proizvod koji ne košta mnogo. Zato imaju plan koliko na svakoj lokaciji moraju imati sitnog novca, sve su predvidjeli i uvjeren je da neće biti problema.

- Imamo plan s opskrbom novčanica i ne brinu me veliki dućani, nego mali. Predvidjeli smo sve i nadam se da nećemo imati problema - rekao je predsjednik Uprave Konzuma.

S velikim logističkim naporima suočene su i sve druge institucije, osobito Fina i Hrvatska pošta, preko koje će, od ukupno 36 milijardi kuna gotovine, prijeći 11 milijardi kuna. Ali, Ivan Čulo, predsjednik Uprave HP-a, kaže, da će sve odlično proći i da si jedva čekaju da to krene, dodajući kako se za uvođenje eura pripremaju već dvije godine te da imaju veliku mrežu ureda, njih 1600 u 800 naselja, koji će osiguravati usluge konverzije i plaćanja računa


Konferenciju smo pratili UŽIVO, što možete pročitati ovdje:

12:20 Finalno pitanje ticalo se kraja godine te kako govornici očekuju da će izgledati naredni period.

- Previše je pozitivnih elemenata da bi bili pesimistični. Imamo rast BDP-a o kojem je govorio guverner, otvara se Pelješki most. Na vanjske stvari poput rata ne možemo utjecati, no na razini nas kao države, uz sve što radimo, morate biti veliki pesmist da ne vidite dobro, komentirao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo.

image

Ivan Čulo

Davor Pongracic/Cropix

- Imamo tri stvari: najveći rating, eurozonu i Schengen. To je neprocjenjivo, nadovezao se predsjednik Uprave Allianz ZB Kristian Buk.

image

Kristijan Buk

Davor Pongracic/Cropix

Za kraj konferencije složili su se da uvođenje eura dočekuju s optimizmom.


12:14 Što se tiče mogućnosti da na bankarsko tržište dođu novi, strani konkurenti, predsjednik Uprave Privredne banke Dinko Lucić nije pretjerano zabrinut.

- Hrvatsko bankarsko tržište već je prezasićeno. Do određene konsolidacije već je došlo, a može se i dalje očekivati.Van eurozone više nema ni jedne male zemlje. Tržište je malo, integracija je djelomično postignuta, dodatna atraktivnost postoji, no ne vidim da će doći brojni konkurenti.

Njegov kolega, zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela smatra da će izazov biti prilagodba bankomata koja će se odvijati u vrijeme blagdana, kada se oni najviše koriste.

- Sa 6700 bankomata imamo jednu od najvećih bankovnih mreža. Te gužve oko prazničnih pražnjenja bankomata bit će izazovne. Osim toga, rekao je da vjeruje da će doći do razduživanja na razini sektora, no u Zagrebačkoj banci ne.

image

Dalibor Ćubela

Davor Pongracic/Cropix

Jedan od dijelova prilagodbe na euro bit će plaćanje u kunama gdje će dućani ostatak vraćati u eurima.

- Mislim da će Konzum i ostali prvih mjesec dana biti najveće mjenjačnice. Nitko ne može zabraniti da mlijeko kupite s novčanicom od 500 kuna i mi moramo vratiti. Imamo plan s opskrbom novčanica i ne brinu me veliki dućani nego mali. Predvidjeli smo sve i nadam se da nećemo imati problema, kaže predsjednik Uprave Konzuma Zoran Mitreski.

image

Zoran Mitreski

Davor Pongracic/Cropix

Rekao je i da zbog iskazivanja cijena u eurima nije došlo do njihovog rasta.

- Zato smo i toliko ranije krenuli, da ljudi mogu pratiti. Do povećanja cijena dolazi zbog drugih stvari, odnosno inflacije. Mi prodajemo tuđu robu, kako dobavljači dižu, dižemo i mi. Euro sigurno nije razlog. Konkurenciju pratimo, ali dogovori o cijenama ne postoje. To je strogo zabranjeno. Etički kodeks ćemo potpisati kao kompanija, najavljuje.

Kako će se to odraditi na plaćanje prilikom dostava na kućne adrese i dostavljanje pošte komentirao je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo. Planira se uvođenje POS aparata za poštare, ali i dalje ga brine što mnogi plaćaju gotovinom. - Sve će funkcionirati kao i do sada, samo se eurima. Poštari nisu izuzeti od izvraćanja u eurima pri plaćanju u kunama.

image
JL

12:04 O tome što ćemo iz dvojno prikazanih cijena moći iščitati pričao je predsjednik Udruge trgovine i logistike Denis Čupić.

- Hrvatska je ispod nekih članica eurozone već sad. Građani će moći vidjeti košta li artikl isto u Njemačkoj i Hrvatskoj pa će se moći realnije pričati o stopama PDV-a u Hrvatskoj. Lakše je otvorenije komunicirati koliko je Hrvatska opterećena poreznim davanjima. Da bi plaće u maloprodaji u Hrvatskoj rasle moraju se relaksirati porezi. Pandemija je pokazala da je porast u neprehrambenim trgovinama bio velik jer su ljudi tamo trošili. Uspjeli smo maloprodaju sačuvati i taj trend se nastavio u 2022. godini, optimističan je.

image

Denis Čupić

Davor Pongracic/Cropix

Finu i banke čeka period intenzivne i uske suradnje pri prelasku na euro.

- Tridesetak milijardi kuna će proći preko banaka a preko pošte oko 11. To su silni logistički napori, kazao je Dražen Čović.

- Davno smo se počeli pripremati, prije tri godine. Naručili smo nova vozila koja su usklađena sa svim normama i opremljena su sa svim sustavima zaštite. Nabavili smo strojeve za obradu novca i ljude imamo. Fina će staviti na raspolaganje svoju poslovnu mrežu bankama i građanima koji će moći mijenjati gotovinu, dodaje.

image

Dražen Čović

Davor Pongracic/Cropix

Ivan Čulo iz HP-a smatra da će prvih šest mjeseci mijenjanja novčanica bez naknade odlično proći jer ljudi jedva čekaju da to završi.

Kristijan Buk iz Allianz ZB-a govorio je o prilagodbi svoje grupe. - Trošak smo podijelili na tri skupine, Obavještavanje članova, prilagodbu IT i internih sustava te na ostale troškovi izvještavanja. To se svodi na četiri do četiri i pol posto naše dobiti. Najviše će ići na obavještavanje članova. Spremajući se na ovo, implementirali smo dobar dio IT sustava pa ovo dođe kao samo završni korak.


11:30 - Krenula je panel rasprava u kojoj sudjeluju predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo, zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Privredne banke Dinko Lucić, predsjednik Uprave Fine Dražen Čović, predsjednik Uprave Konzuma Zoran Mitreski, predsjednik Udruge trgovine i logistike Denis Čupić i predsjednik Uprave Allianz ZB Kristian Buk. Moderatorica je novinarka Jutarnjeg Gordana Galović.

- Hrvatska je spremna na euro, odgovorio je na prvo postavljeno pitanje Dinko Lucić. Podsjetio je da se Hrvatska samim ulaskom u EU obvezala na prelazak na zajedničku valutu te da se Hrvatska na uvođenje eura pripremila u rekordnom roku.

Dalibor Ćubela rekao je da ne vidi probleme pri opskrbi novčanicama i kovanicama, koju će HNB početi četiri mjeseca prije uvođenja eura.

- Sukladno odluci HNB-a o predopskrbi euro novčanicama, banke će napraviti podjelu na velike klijente, kojih ima oko 2000 i mikro klijente. Mikro klijenti će moći između Božića i Nove Godine povlačiti euro novčanice i euro kovanice, ali one ne smiju biti stavljene u promet prije 1. siječnja. Zagrebačka banka započet će predopskrbu velikih klijenata početkom studenog."

Ova mjesec krenulo je iskazivanje dvojnih cijena u dućanima o čemu je govorio Konzumov Mitreski.

- Razlog dvojnim cijenama je da kupci imaju vremena prilagoditi se. Napravili smo pilot u nekoliko dućana i kako je to dobro prošlo uveli smo ih u 600 dućana. Dali smo si za cilj da će sve cijene biti dvojno iskazane do kraja mjeseca, najavio je.

image

Denis Čupić, Zoran Mitreski, Dražen Čović, Dinko Lucić, Ivan Čulo, Dalibor Ćubela, Kristijan Buk

Davor Pongracic/Cropix
image

Dinko Lucić

Davor Pongracic/Cropix

11:17 - "Euro i banke, za tango je potrebno dvoje", naziv je uvodne prezentacije koju je potom održao glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

"Najveći gubitnici pri uvođenju eura su nedvojbeno mjenjačnice. Ali, iz sličnih razloga gubitnici su i banke. Banke se međutim ne bune jer nestaje kreditni rizik induciran valutama te se smanjuje regulatorni trošak", ističe na početku.

"Za društvo je to pozitivno jer neće biti troška zamjene valuta i platnog prometa s inozemstvom.

Banke od prvog siječnja ostaju bez otprilike 1,4 milijarde kuna, odnosno petine bruto dobiti. Uzrok tome je isti kao i kod mjenjačnica, a to su devizne i kamatne stope. Uz takav trajni gubitak prihoda, negativni učinak na bake su i jednokratni troškovi prilagodbe poput promjene bankomata što će, prema Šošiću, zauzeti dobar dio prosinca. Pozitivni su pak učinci što se valutni rizik gotovo dokida te se usklađuje monetarni instrumentarij.

Funkcije HNB-a ostaju otprilike iste, ali će se o nekim stvarima morati odlučivati i razmišljati na europskoj i globalnoj razini".

Što se tiče tečajnog kretanja dolara, Šošić kaže kako je njegov utjecaj na nas zanemariv u usporedbi s onim kako kretanje eura utječe još do 1. siječnja.

image

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić

Davor Pongracic/Cropix

10:56 Guverner HNB-a Boris Vujčić je objasnio kako su porast cijena energenata i žitarica zbog rata došli sa strane, na fertilno tlo održane umjetne potražnje tijekom pandemije.

"To se nastavlja na period ekspanzivne monetarne politike glavnih svjetskih banaka gdje su kamatne stope na povijesnim minimumima. Zato su neki mislili da se možemo progurati kroz inflaciju i da pritom ne moramo ništa raditi. Ovakva monetarna politika podržava inflaciju i središnje banke moraju jasno odgovoriti podizanjem kamatnih stopa. U takvoj situaciji ljudi počinju očekivati jaču inflaciju i onda mora monetarna politika postati snažnija", obrazložio je.

"Sjećamo se razdoblja Jugoslavije kada inflacija počinje živjeti svoj život. Ja uvijek kažem inflacija je simptom bolesti u ekonomiji. U ovom slučaju to je nemogućnost ponude zbog pokidanih lanaca. Središnje banke moraju raditi da ne dođe do recesije", dodaje.

image

Vinka Ilak, Dražen Čović, Zoran Mitreski, Marko Badurina. Kristijan Buk

Davor Pongracic/Cropix
image

Goran Šaravanja, Denis Čupić, Dalibor Ćubela, Dinko Lucić, Ivan Čulo, Boris Vujčić, Ana Hanžeković Krznaric

Davor Pongracic/Cropix

10:36 - "Danas imamo o čemu govoriti, o ulasku Hrvatske u eurozonu", pozdravio je na početku konferencije govornike, goste i partnere glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Najavio je krovnu temu panela, a ujedno i pitanje koje mori hrvatsku javnost, a to je: Je li uvođenje eura preuzimanje novih i nepoznatih rizika?.

"Ne čini se da mala i krhka zemlja poput Hrvatske koja se oslanja na turizam ima bolju opciju od uvođenja eura. Malo je vjerojatno da bi se zemlja s vlastitim monetarnim sustavom dobro provela u globalnom ratu valuta", dodao je.

image

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić

Davor Pongracic/Cropix

Na uvodni govor nadovezao se Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Podsjetio je okupljene na put koji je Hrvatska prošla da bi došla do ulaska u eurozonu. Osim što je ispunila preko 20 uvjeta, 2020. godine globalna pandemija usporila je proces.

"Kolege su me u čudu gledali kako nismo tada već ušli, ali zaboravljaju kako je situacija izgledala zbog pandemije u to vrijeme. Uspjeli smo na mišiće izgurati da uđemo u tečajni mehanizam", rekao je.

Krajem 2021. godine inflacija je krenula na gore, a porast i disperziju inflacije povećao je rat u Ukrajini".

Vujčić se osvrnuo na države članice Europske unije koje i dalje nisu uvele euro te istaknuo da Hrvatska već sad ima jasne pozitivne efekte od ulaska.

"Vide nas tržišta, rating agencije, a posljedice ulaska bit će stabilna monetarna politika, smanjenje duga, smanjenje monetarnog deficita. Moramo biti svjesni da je ulazak u eurozonu vrlo jasan cilj vođenja svih politika zadnjih nekoliko godina".

image

Esplanada, Konferencija Jutarnjeg lista

Jl/

Ulazak Hrvatske u eurozonu i uvođenje eura gotova su stvar. Očigledno je da su hrvatska Vlada, Ministarstvo financija, kao i Hrvatska narodna banka dobro obavili ogroman posao priprema i pregovora. Uvođenje eura svakako je projekt od kojeg će građani i kompanije u Hrvatskoj zasigurno profitirati te je jasno kako već sada na cijeni zaduživanja osjećamo koristi od ulaska u eurozonu. Pa ipak, da nam je netko prije samo godinu, dvije rekao da ćemo ulaziti u eurozonu dok nam je inflacija prešla na dvoznamenkastu razinu, vjerojatno bi pomislili da se radi o nekoj šali. No, činjenica je da se pridružujemo grupi 19 nacija koje dijele zajedničku valutu u trenutku kad globalna ekonomska neizvjesnost nije bila veća. Pandemija i sukob u Ukrajini stvorili su uvjete poslovanja bez presedana. Stoga je konferencija Jutarnjeg lista - Što će nam donijeti ulazak u eurozonu? – tematski jedan od najuzbudljivijih gospodarskih evenata ove godine. U hotelu Esplanade 19. srpnja okupili su se predstavnici ključnih državnih institucija, financijskog sektora i kompanija realne ekonomije kako bi potražili odgovore ne samo o tehničkim izazovima ulaska u eurozonu, nego o nizu suštinskih dilema koje nam sa sobom donosi 2022.

image

Esplanada, Konferencija Jutarnjeg lista

Jl/

Pitanja tečaja i rasta cijena nikada u suvremenoj ekonomskoj povijesti nisu bila osjetljivija nego što su danas, a pritisak na Europsku središnju banku da balansira između održivog rasta i vraćanja stabilnosti cijena nikada nije bio viši. Što to znači za Hrvatsku, njezine građane i poduzeća; kakve će biti kratkoročne i dugoročne posljedice uvođenja eura na financijski i realni sektor, na domaće tržište kapitala? O izazovima, kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na konferenciji će govoriti Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Smijemo li računati samo s pozitivnim efektom ulaska u eurozonu? Koji su sve tehnički izazovi u zamjeni valuta, kako će se uvođenje eura odraziti na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana, na našu mirovinsku štednju i cijene u trgovinama? O tim i ostalim za građane važnim pitanjima na konferenciji će govoriti Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Dalibor Ćubela, zamjenik predsjednika uprave Zagrebačke banke, Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine, Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma, Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike i Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB. Pitanja je mnogo pa od poslovnih lidera i eksperata očekujemo i razmišljanja o tome donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom ‘plesu‘ velikih svjetskih valuta?

image

Konferencija Jutarnjeg lista

Jl/

Već danas, primjerice, znamo da bi nam samo zbog troškova zaduživanja u razdoblju pred nama život mogao biti puno teži da se nismo opredijelili za eurozonu kao opciju, a na konferenciji ćemo dobiti još jasniju sliku o alternativnom scenariju, koji sa sobom nosi puno više rizike nego što mnogi percipiraju. Ne treba zaboraviti niti to da je uvođenje eura tehnički izazov za državni institucije te kompanije realnog i financijskog sektora. Značajni dio organizacija već je obavio lavovski dio posla, a konferencija je dobra prilika da se prođe kroz važne detalje tih tehničkih izazova.

Konferencija Jutarnjeg lista: 19. 07. 2022.

Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

O mogućim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na hrvatski financijski sustav, bankarstvo i tržište kapitala raspravljat će vodeći hrvatski stručnjaci u utorak 19. srpnja 2022. godine u hotelu Esplanada

Jutarnji list organizira konferenciju „Što će nam donijeti ulazak u eurozonu“ a kroz uvodna izlaganja, prezentacije i panel raspravu pokušavamo projicirati predvidjeti posljedice ulaska u eurozonu u 2023. godini, ali i srednjoročno tj. sljedećih 5 godina.

Ulazak Hrvatske u eurozonu sam je po sebi povijesna prekretnica, a stiže u trenutku kada ekonomska neizvjesnost u EU nije bila na višoj razini od svjetskih ratova. Globalna ekonomija još se nije oporavila od pandemije, a eksplodirao je geopolitički sukob s također teškim gospodarskim posljedicama. Inflacija je postala novom brigom zapadnih demokracija, baš kao što su i potencijalni odgovori centralne banke na rast cijena također mogući izvor problema. U kakvu to eurozonu ulazi Hrvatska, što će nam donijeti euro kao valuta u kojoj ćemo obavljati svakodnevne transakcije?

Ključna pitanja koja postavljamo na konferenciji: Jesmo li doista spremni za euro? Koji su najveći tehnički izazovi uvođenja eura u financijskom sektoru? Kakav je utjecaj na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana? Je li realno očekivati povoljnija izdanja obveznica hrvatskih kompanija? Ako jest, u kojoj mjeri? Je li naivno vjerovati da će ulazak u eurozonu značajno ohrabriti strane investitore na dolazak u RH? Dilema: Što ako uđemo u eurozonu u kojoj ESB neće uspješno kontrolirati inflaciju? Što ako ESB prvim najavljenim mjerama ipak zaustavi inflaciju, ali izazove recesiju? Donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Otvara li ulazak u eurozonu prostor za dodatno popuštanje poreznog pritiska ili u razdoblju pred nama ipak realno očekivati rast poreznog pritiska? Hoće li hrvatske dionice, pa i IPO-i, biti atraktivniji stranim investitorima nakon ulaska u eurozonu? Što će se dogoditi s kreditima odobrenim u kunama nakon ulaska u euro? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom ‘plesu‘ velikih svjetskih valuta?

Na konferenciji očekujemo govore guvernera HNB-a Borisa Vujčića, potpredsjednika Vlade i glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića, te brojne predstavnike hrvatskih banaka, financijskih institucija.

image
JL
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 12:42