Što reći o investicijama u hrvatske startupe, kad je najveći iznos kapitala koji se u drugom tromjesečju slio u ekosustav došao iz - Brisela! Riječ je o poticaju od 193,4 mil. dolara (179,5 mil. eura) u sklopu hrvatskog programa NPOO za P3 Mobility.
Fenomenalna stvar za Rimčev startup i putokaz što može država, ali pitanje je kako potaknuti privatne investicije?!
One kao da su presahnule. Najgore stoje privatna ulaganja u startupe u najranijoj fazi razvoja, jer su ulagači fokusirani na follow-up investicije.
Priliku da dođu do kapitala dobili su mahom startupi koji su već od nekoga dobili kapital. Sad su dobili još malo. Prema našim podacima, bilo je ukupno osam investicija privatnih ulagača i podjednak iznos ulaganja kao u tromjesečju prije.
Odraz globalne situacije
I dok su investicije u hrvatske startupe unazad dvije godine bile rekordne, ove godine to nisu iako je broj startup fondova i poslovnih anđela veći no prije.
Treba pri tome biti svjestan da se situacija u Hrvatskoj, pogotovo u slučaju startupa, ne može promatrati izdvojeno od globalne situacije ili one u Europske unije.
Mnogo startupa, prema našim informacijama, u procesu je prikupljanja kapitala. Nije da im fondovi i poslovni anđeli nisu željeli dali kapital i tijekom drugog tromjesečja, ali njihove investicijske runde još nisu zaključene pa ih ne možemo uračunati.
Crunchbase navodi da se u drugom tromjesečju u EU količina ulaganja u startupe prepolovila u odnosu na isto razdoblje lani.
U Hrvatskoj je taj pad još veći, jer je drugo tromjesečje lani zbog 500 milijuna dolara SoftBankove investicije u Rimca pretvorilo to tromjesečje u najbolje unas ikad. Po iznosu privatnih ulaganja to je 723 naspram četiri.
U Europi je pak u startupe u drugom tromjesečju uloženo 12,4 milijarde dolara.
Trend na našem kontinentu podudara se s onim u SAD-u, ali analitičari upozoravaju da su startup ekosustavi u europskim članicama ranjiviji od onih u SAD-u i zato upozoravaju da na ovaj problem treba ukazivati kako ne bi došlo do presušivanja financiranja.
Rast prihoda
S druge strane, u Hrvatskoj je, s izuzetkom prošle godine, drugo tromjesečje u pravilu uvijek bilo najslabije po pitanju financiranja startupa.
U 2021. godini to je bilo najslabije tromjesečje sa svega 48,3 milijuna dolara ulaganja. Prvo iduće tromjesečje donijelo je dvostruko više ulaganja. Možda slično bude u trećem tromjesečju. No, po informacijama koje dolaze do nas, zasad, ako skoka na kraju i bude, ne čini se da će biti epski.
Ovakav trend ima dodatan razlog. Valuacije su i dalje manje nego prije pa ni osnivači nisu skloni ići po nove runde, osim ako baš ne moraju. A mnogi od njih zapravo i ne moraju.
Štoviše, mnogi od njih vrlo solidno rastu u prihodima. Kad znamo da se startupi mogu financirati od investicija ili od prodaje, jasno je da im je fokus na rast kod klijenata isplativija opcija.
Ilustracije radi o kakvom se rastu radi, dovoljno je spomenuti da je jedan od najvećih hrvatskih startupa, Aircash, najavio da u ovoj godini očekuje promet od milijardu eura. Saznali smo također i za vrlo mladi startup, rekli bi nove generacije, Native Teams, koji u svojoj trećoj godini poslovanja, znači 2023., očekuje promet od 100 milijuna eura.
