Iako su ulaganja u hrvatske startupe značajno usporila, efekt dva jednoroga i exit Photomatha razjarili su scenu na kojoj je interes za ulaganja u hrvatske startupe eruptirao.
Još od sredine 2022. znalo se da će investicije u hrvatske startupe usporiti. Usporile su na globalnoj razini. Investitori su plašljiva bića pa kad jedan pritegne kočnicu i drugi imitiraju. Dodatno je neizvjesnost na tržištu podgrijavalo očekivanje da će, dosad najveći VC fond, Fil Rouge Capital (FRC), sukladno svom poslovnom planu, iscrpiti sredstva za ulaganja u startupe u najranijoj fazi razvoja. FRC je prvi VC fond u Hrvatskoj koji je sprejao tržište s novcem. Više od dvije godine ulagao je u startupe koji su još, takoreći, bili na razini ideje, one u najranijoj fazi. Deset tisuća eura sim, 50 tisuća tam. Pravo iskustvo Londona ili Silicijske doline, ali u Hrvatskoj!
BUJICA KAPITALA
Iznenađenje je da FRC ne kani stati s ulaganjem u startupe u ranoj fazi razvoja. Štoviše, startupi će se, i veći i manji, u ovoj godini moći obratiti na više adresa nego prije. Na tržište, pokazalo je naše istraživanje, dolaze još tri lokalna VC fonda. Dolazi i jedan mješoviti slovensko-hrvatski. Tu je i par kripto igrača otvorenih za ulaganja, poput R Funda i nekoliko kripto asocijacija. K tome, tu je i fond za deeptech startupe koji će financirati HBOR. U posljednjih nekoliko mjeseci učestalije su i posjete igrača iz šire regije, poput SMOK-a iz Varšave ili 500 Emerging Europe iz Istanbula. Kad se sve sumira, samo na lokalnom tržištu u VC-ima ima kapitala deset puta više nego prije pet godina. Oko 300 milijuna eura. To je sve svjež kapital, koji je ili trenutačno u fazi investiranja ili će tijekom ove godine biti raspoloživ za ulaganja. Dakako, ne odjednom, ali opet velik je to skok u odnosu na 2018. kad je ovdje postojao samo jedan VC fond - South Central Ventures. U međuvremenu mu se pridružio Fil Rouge Capital, a zatim Feelsgood. Trojac koji je trenutačno najaktivniji. U međuvremenu je na tržištu sve više poslovnih anđela, a mnogi od njih slijede u investicijama fondove i obrnuto.
Stevica Kuharski, principal u Fil Rouge Capitalu (FRC), koji upravlja s 50 milijuna eura investicijskog kapitala, kaže da će ove godine podržati startupe u ranoj razvojnoj fazi kroz svoj akceleratorski program. Riječ je o tromjesečnom programu u sklopu kojeg startupi prolaze kroz edukaciju i mentorski program kako bi poboljšali svoj proizvod i pripremili se za izlazak na tržište.
PODRŠKA NAJMANJIMA
- Cilj je osnažiti ih kako bi pokazali da tržište treba njihov proizvod i da su kao tim spremni pratiti zahtjeve tržišta. Za tu vrstu investicija u ovoj godini rezervirano nam je 400.000 eura – kaže Kuharski.
U sadašnjem trenutku savjetuje startupima koji nisu pronašli product-market-fit da to učine u što kraćem roku, dok oni koji su u tome uspjeli moraju optimizirati ‘go-to-market’ strategiju i ‘customer acquisition’ strategiju.
FRC će investirati u fintech, logistiku, broadcasting, mobility, a preferiraju da startupovi u pravilu koriste SaaS, B2B i marketplace poslovne modele. Kuharski ističe da će pak najveći naglasak staviti na osnivački tim.
ZAJEDNIČKA ULAGANJA
- Vremena kada su neiskusni investitori za nekoliko tisuća eura preuzimali 26% kompanije ili za nekoliko desetaka tisuća eura 51% su daleko iza nas. Sve je više aktivnih institucionalnih investitora u Hrvatskoj i regiji spremnih investirati od nekoliko stotina tisuća eura do nekoliko milijuna eura – kaže Kuharski.
Uvjeren je da će se takav trend nastaviti, posebno uzmemo li u obzir posljednje događaje oko Photomatha. FRC je u veljači održao Demo Day za 12 zrelijih startupova iz svog portfelja kojem je prisustvovalo 29 investitora s više od tri milijarde eura sredstava pod upravljanjem. Održali su 91 međusobni sastanak što, tvrdi Kuharski, pokazuje da je hrvatski ekosustav itekako zanimljiv međunarodnim investitorima.
Vedran Blagus, principal u South Central Venturesu kaže kako su u Hrvatskoj prisutni s dva fonda kroz koje ulažu u Seed, Late Seed i Series A fazu. Trenutno ulažu u nove startupove sa svojim trećim fondom veličine 70 milijuna eura koji je počeo s radom početkom 2022. Investiraju i u ostale zemlje srednje i istočne Europe.
- Zadnjih godina su nam nešto više u fokusu bili AdTech, AgriTech, FinTech, EdTech i PropTech, ali smo apsolutno zainteresirani i za ostale industrije – otkriva Blagus koji u zadnje vrijeme primjećuje veću aktivnost poslovnih anđela, a veseli se i radu s tri nova VC fonda koji su osnivanju..
NOVAC S PODRŠKOM
- Rekao bih da su Seed investicije i dalje prisutne, a najviše pate growth startupovi što je i globalni trend. Kod startupova se danas puno manje tolerira rast pod svaku cijenu bez jasnog cilja za generiranjem prihoda ili profita, već se gleda kako napraviti skalabilan, globalan i profitabilan business – objašnjava.
Kaže da VC-i međusobno surađuju te da u budućnosti očekuje veću simbiozu poslovnih anđela i VC fondova koji ulažu u ranijim fazama.Da novca u VC fondovima koji prate regiju i dalje ima više nego dovoljno smatraju i u SQ Capitalu.
Janko Gabrić, partner SQ Capitala kaže da uskoro kreću s vlastitim VC fondom. Trenutno su u ishođenju odobrenja za rad. Očekuju da će se do konačnog poziva investitorima fond kretati oko desetak milijuna eura. Ulaganje neće biti bez kriterija.vestitorima.
- Investicijom u bilo koji startup naš posao ne završava, već tek počinje. Ulažemo iskren i ozbiljan angažman sukladan našim znanjima i mogućnostima, trudimo se svakom startupu u koji uložimo maksimizirati šansu za uspjehom. To ne bi bilo moguće, obzirom na naše kapacitete, kad bismo imali stotinu ulaganja – smatra Gabrić.
ŠIRA PRILIKA
Navodi da su stvorili mrežu kontakata s većim fondovima iz srednje i istočne Europe s kojima idu u zajedničke investicije. Navodi da je za startupe danas važnije nego ikad da ne upadnu u zamku vječitog poliranja proizvoda prije izlaska na tržište.
- Startupi koji imaju sredstva za preživjeti 10, 12 ili više mjeseci, savjet je da se jednostavno fokusiraju na proizvod – kaže Gabrić, koji vjeruje da će, uz postepeni nestanak razlike između “klasičnih” hedge fondova i VC fondova, novca u bližoj budućnosti vrlo vjerojatno biti sve više. Trend je da se seli interes ulagača prema ovoj regiji.
- Uspjesi Infobipa, Rimca, Nanobita ili Photomatha dokazuju da itekako imamo što za ponuditi – govori.
Navodi da su napravili niz investicija i da ih nitko dosad nije razočarao. Svi rastu i isporučuju “obećano”, što ipak ne garantira krajnji uspjeh. Posebnu pozornost Gabrić skreće na Sportening i Ivana Klarića.
- Iako je ispunio sve što je prezentirao, zamjera zapravo najviše samome sebi što nije uspio zatvoriti rundu. Skupljanje novca u SAD-u je potpuno drugačiji tip “zvijeri”, a Ivan je pitchao najvećim imenima koja uopće postoje u VC industriji – govori. Upravo će Klarić biti član savjetovanog odbora pa će nastaviti dijeliti svoje znanje i iskustvo sa svima zainteresiranima.
Renata Brkić inicirala je i s partnerima pokrenula Feelsgood, prvi VC fond nastao u cijelosti u Hrvatskoj i prvi unas s fokusom na ulaganja s pozitivnim učinkom na društvo i okoliš. Financijski su ga podržali Europski investicijski fond i Bellabeat. Dosad su napravili deset investicija.
EKOSUSTAV CVATE
- Rizični kapital ide za biznisima koji imaju potencijal rasta izvan jedne geografije, tako da bi hrvatski startupovi uvijek trebali imati na radaru tržište ponude rizičnog kapitala u logičnoj regiji za svoju industriju ili lokaciju talenata, a prvi korak za Hrvatsku je svakako cijela EU – savjetuje.
Brkić kaže da se događaju dobre stvari za razvoj startupa - tri VC fonda, dva jednoroga, nekoliko dobrih exita hrvatskih startupova koji su krenuli prije desetak, petnaestak godina te jaka scena poslovnih anđela i serijskih poduzetnika koji danas u Hrvatskoj preuzimaju važnu ulogu u mentoriranju novih startupova. Stoga predviđa da će se domaća investicijska scena nastaviti ubrzano razvijati. Baš to prepoznato je i u Sloveniji zbog čega su tamošnji poslovni anđeli, okupljeni oko Silicon Gardena, krenuli tražiti partnere i prilike za ulaganja u Hrvatskoj. Jedan od hrvatskih partnera je Luka Abrus iz FIVE-a.
SIGNAL IZ SLOVENIJE
- Silicon Gardens već možemo tretirati kao “domaću” VC firmu što će biti još izraženije s lansiranjem našeg trećeg fonda (2023-Q2) u kojem će mjesto naći i brojni hrvatski osnivači-investitori, a udio investicija u startupove hrvatskih osnivača će biti veći – najavljuje Krešo Gotovac, operativni direktor Silicon Gardensa.
Kroz svoj drugi fond od šest milijuna eura već su uložili u dva hrvatska startupa, dok u drugom kvartalu ove godine pokreću novi fond težak 30 milijuna eura za startupe u Jadranskoj regiji. Ulagat će u predsjemenskoj i sjemenskoj fazi.
- Najčešće investiramo u softverske startupe, iako ne isključivo, dok nam ni B2B te B2C nisu strani. i po pitanju industrija smo relativno agnostički jer smo prije svega ‘founders of founders’ fond, s ekipom i investitorima, koji donose first-hand iskustva i kontakte iz brojnih industrija – objašnjava Gotovac.
Među najpropulzivnijim startupovima u koje su investirali ističe Bird Buddy, 57hours koji su osnovali hrvatski osnivači Viktor Marohnić i Perica Levatić te Tasq Technologies.
VELIKE RIBE
Navodi da je osjetano povećanje broja i kvalitete domaćih investitora, ali je za potrebe tržišta premalo poslovnih anđela i fondova.
- Startupovi moraju relativno brzo tražiti investiciju vani i rijetki uspijevaju doći do ulaganja od strane Tier 1 globalnih fondova, jer oni vole ulagati prije svega u startupe koje su do određene veličine doveli lokalni anđeli i fondovi, jer time smanjuju vlastiti rizik – tumači principal Silicon Gardena.
Prema njemu, sljedećih tri do pet godina je ključno da regionalni igrači zajedno investicijama i usmjeravanjem dovedu nekoliko startupova do statusa jednoroga i tako pokažu VC fondovima s najvećom reputacijom da ima smisla ulagati u ovu regiju. Slično je i sa stranim institucionalnim investitorima kao što su, primjerice, mirovinski fondovi koji su se za sad vrlo stidljivo uključili.
Josipa Majić Predin, suosnivačica Revuta, prvog hrvatskog startupa koji je napravio vlastiti fond za investicije u startupe R Funda, kaže da velik dio startupa koji nije proizvodno orijentiran, skalabilan i nema mogućnost eksponencijalnog rasta, kako poslovnim modelom tako i tehnologijom, trebao bi se ugledati prema grantovima, EU fondovima i kreditima. Drugima savjetuje da se obrate fondovima koji ciljaju njihovu industriju, fazu razvoja i raspon kapitala koji se traži.
Revutov fond R Fund raspolaže s dva milijuna dolara u kriptu. Ulaže u WEB3 projekte koji grade Cardano ekosustav. Ulažu tako da mijenjaju svoj Cardano token (ADA) za budući token startupa u koji ulažu..
POTENCIJALNO NAJVEĆI
- Stoga je bitno da taj projekt ima namjeru izdati svoj token – objašnjava Majić Predin.
Božidar Pavlović, partner AYMO Venturesa kaže da podižu fond od 80 milijuna eura, apsolutno najveći na tržištu, a ciljat će s investicijama startupe u Hrvatskoj i regiji. Trenutno su u fazi razgovora s investitorima i prikupljanja sredstava za investiranje. Paralelno razgovaraju sa startupima.
- Ideja našeg fonda je podrška domaćem ekosustavu kroz ulaganje u razvojnu (growth) fazu u kojoj su se startup kompanije već etablirale na tržištu, odnosno ostvaruju prihode sa svojim proizvodom ili uslugom – kaže Pavlović.
Primarno gledaju kompanije iz tehnološkog sektora koje su prošle pre-seed i seed fazu, jer su prepoznali da za startupe u ranijim fazama na našem tržištu već postoje kvalitetni fondovi.
PRVI INVESTITOR
Luka Sučić, bivši direktor HUB385 pokreće pak vlastiti VC fond - Meta Change Capital. Za razliku od većina naših sugovornika uvjeren je da u Hrvatskoj i regiji postoji brojna zajednica ulagača u startupe u ranoj fazi razvoja.
- Meni su osobno startupi u predsjemenskoj i sjemenskoj fazi najdraži, biti prvi investitor ili među prvima, gdje osobno mislim da mogu donijet najveći impact - kaže Sučić.
Ističe da osobno investira u startupe, a kroz fond, kaže, to će početi vrlo skoro. Njegov savjet za prevladavanje trenutne investicijske nuklearne zime za startupe je jasan.
- Nema tu puno filozofije, fokusirati se na proizvod, prihode i prve kupce. Ostalo je sve sekundarno – tvrdi Sučić te navodi da treba validirati da je potražnja za proizvodom stvarna i u investiciju ići što kasnije.