Danas su vremenske prognoze za iduća tri dana podjednako točne kao prije 30 godina prognoze za do kraja dana, i to zahvaljujući superračunalima, tvrdi načelnik sektora za meteorološka istraživanja i razvoj u DHMZ-u Kristian Horvath.
Dodaje da su superračunala omogućila da mogu pravovremeno davati upozorenja građanima što je ujedno i važna javna funkcija.
Horvath je to izjavio na panelu o korištenju superračunala u znanosti i gospodarstvu u Hrvatskoj na konferenciji Dani e-infrastrukture 2023. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra SRCE-a.
Upravo je SRCE netom predstavilo novo hrvatsko superračunalo - HPE Crayju s 8384 procesorskih jezgri i 81 grafičkim procesorom te snagom od 1,25 PFLOPS-a - koji su prozvali Supek.
Iako po toj snazi ne ulazi na popis 500 najjačih na svijetu, jer 500. je kineski Inspur SA5212H5 38.400 procesorskih jezgri i 1,73 TFLOPS-a, ipak je riječ o najbržem superračunalu u Jadranskoj regiji.
Zamjenik ravnatelja SRCE-a Dobriša Dobrenić kaže da je to kruna 20 godina razvoja infrastrukture superračunala u Hrvatskoj.
- Ta tehnologija sad ulazi u svakodnevne živote - ističe Dobrenić.
Bojan Jerbić, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i idejni začetnik hrvatskog robota za operacije mozga - Ronne kaže da se takav robot ne može uspješno razvijati bez superračunala.
- Sama priprema metoda učenje, kao i strojno učenje zahtijevaju gigabajte podataka i tu su snažni računalni resursi presudni - kaže Jerbić.
Nikola Blažević, osnivač i direktor Mikrotvornice, startupa koji proizvodi hardverske prototipove proizvoda, kaže da su s Institutom Ruđer Bošković napravili projekt simulacije utjecaja topline na jedan 3D printer koji su sami razvili.
- Sami bi taj proračun radili mjesec-dva, a ovako smo ga na superračunalu dobili za tri dana. Brzina je ključna za biznis i kao rezultat taj je projekt pomogao da nastane cijeli novi proizvod, zatim tvrtka i u konačnici nova radna mjesta - kaže Blažević.
Domagoj Vulin, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu kaže da superračunala u nekim sferama otvaraju prostor za stvaranje startupa koji mogu pomoći u poslovanju tvrtkama kao što je INA.
- Superračunala omogućuju da se razvijaju koncepti poput digitalnih naftnih polja i novi koncepti skladištenja vodika - kaže Vulin.
Jerbić i Blažević upozoravaju da je ključno da se resursi poput superračunala potpuno ne komercijaliziraju već da budu u službi daljnjeg akademskog i gospodarskog razvoja.
- Prodali smo telekomunikacije pa kad je u SAD-u došao val internetskih kompanija mi smo ostali na repu događanja, jer nismo imali interneta. Internet je puno koštao. Ne bi bilo dobro da se ovakvoj infrastrukturi dogodi slično - zaključuje Jerbić.