Mapiramo ekosustav: Makerspace

Što se dogodi kad startup pitate: Odakle si? Odakle su tvoji?

MIT je 2001. prepoznao da u doba kad je tehnologija više dostupna nego ikad prije a mnogima toliko nedokučiva moraju postojati mjesta koja smanjuju taj jaz

Ne potiču ni iz Hercegovine, ni iz Like, ni iz Dalmacije, ni iz Zagorja, a ni iz Istre. Uglavnom, CircuitMess i STEMI neki su od najpoznatiji domaćih startupa, i potiču iz - makerspacea.

Prije deset godina u Hrvatskoj je osnovan prvi startup inkubator - ZIP, danas Algebra LAB. I dok su se inkubatori, a potom i akceleratori u međuvremenu značajno proširili po cijeloj državi, makerspacei, od kojih je prvi unas pokrenut 2011., ostali su ispod radara.

Makerspace bi se na hrvatski mogli prevesti kao - radione.

» Kliknite i besplatno preuzmite STARTUP REPORT 2022 Q3 «

TOP13 soonicorna za petama Infobipu i Rimcu | Startup exiti u Hrvatskoj: IPO-i na ZSE-u i NYSE-u | Croatian Founders‘ Sentiment: Više od 70% osnivača očekuje brži rast prihoda | Istraživanje Istraživačkog tima Startup Reporta: U hrvatske startupe u 1-6MJ 2022 uloženo $891,1 mil. | Što kad startup pitate: Odakle si? Odakle su tvoji? | Kolumne Josipa Majić Predin, Mirna Marović, Dino Jerković ^^^O STARTUP REPORTU

Vani za njih imaju gorda imena. Zovu ih čak laboratorijima za brzo prototipiranje. U njima se nalaze 3D skeneri i 3D printeri, CNC strojevi, printeri za elektroniku, uređaji za dizajn, proizvodnju i testiranje elektronike, kao i različitih rezača, od laserski nadalje. Svatko može tamo doći i pomoću tih uređaja proizvesti nešto što želi.

New European Bauhaus

Ove radione nisu komercijalna mjesta, iako mogu biti, a nisu ni mjesta u kojima se stanuje. To su takozvani treći prostori. Unas bi ih se prije zvalo prostorima mjesne zajednice ili Zajednice Tehničke kulture. I dok ovdje takvi prostori mahom kopne ili dobivaju komercijalnu ulogu, na EU razini oni su postali jedan od strateških smjerova razvoja.

Naime, jedan su od glavnih elemenata EU inicijative, New European Bauhaus.

Nama su pak zanimljivi, jer su ključni za razvoj startupa. U obrazovanju postoje osnovne škole pa zatim srednje škole i fakulteti. U startup ekosustavu postoje prvo radione-makerspacei pa zatim inkubatori i akceleratori.

Kako bez osnovnih škola ne bi moglo biti toliko srednjih i fakulteta tako bez makerspacea nema dobre podloge za bujanje inkubatora i akceleratora.

Treći prostori

Na zapadu su važnost ovakvih radiona, i njihov značaj za startup ekosustav, otkrili 2001. Tada je MIT napravio svoj prvi makerspace. Nazvao ga je FabLab, jer je klasičnom makerspaceu dodao i određena pravila. Najvažnije od njih je da barem jedan dan mora biti otvoren za zajednicu. Ideja FabLaba brzo je postala viralna.

Već iduće godine otvoren je drugi FabLab, i to u Indiji. Sada, 21 godinu kasnije u više od sto država na svim kontinentima nalazi se gotovo 2100 FabLabova.

Roberto Vdović, osnivač prvog hrvatskog FabLaba i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu kaže da unas postoje dva FabLaba, barem još jedan makerspace dok se oko Zagreba i po Slavoniji planira otvaranje još barem dva veća makerspacea, odnosno FabLaba.

Vjerojatno će ih biti više, jer jedan makerspace otvorio je Tehnološki park Varaždin, a jedan bi mogao otvoriti i ZICER.

- FabLabova i makerspacea moglo bi vrlo brzo biti i više, jer je to unas relativno nepoznat pojam pa većina velikih STEM fakulteta, poput FER-a i FSB-a, kao i oni fakulteti koji u sebi imaju i umjetnost, poput Arhitektonskog fakulteta, imaju svoje ‘radione‘ koje ne tretiraju kao FabLabove - kaže Vdović.

STEAM umjesto STEM-a

Prvi hrvatski FabLab, po uzoru na onaj MIT-a, nalazi se u središtu Zagreba. Otvoren je 2013. i iduće godine slavit će deset godina rada. Vdović kaže da su posebno aktivni u pomoći studentima arhitekture kad trebaju raditi različite 3D modele. Međutim, imaju i niz programa sa zajednicom.

Prvi i najaktivniji hrvatski makerspace nalazi se na drugoj zagrebačkoj adresi, malo dalje od središta grada. Ime mu je doslovno Radiona.

Krenuo je 2011. kao medijski laboratorij, a zatim proširio svoje aktivnosti na sve ono što danas rade makerspacei, kao i oni makerspacei koji se radije vole zvati hakerspacei. To znači da nemaju samo kapacitete za dizajn i proizvodnju novih stvari u koje je uključena visoka tehnologija već pomažu zajednici da uči i sama popravlja digitalne i ine uređaje.

Deborah Hustić, suosnivačica i kreativna direktorica Radione, prvog hrvatskog makerspacea, kaže da djeluju u području STEAM-a, a ne samo STEM-a te da su mnogo aktivniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj.

- Radionu su zajednički osnovali inženjeri i umjetnici, a mnogi naši članovi su informatičari. Imamo niz programa u kojima uključujemo zajednicu, stavljamo naglasak na open source, a točno je da se iz makerspacea stvaraju startupi - i mi imamo jedan - kaže Hustić.

Navodi da je iz Radione potekao startup Intergalaktik koji je grupnim financiranjem došao do kapitala za proizvodnju vlastitog hardverskog proizvoda te je pokrenuo startup Intergalaktik.

» Upišite mail i besplatno primajte NEWSLETTER STARTUP REPORTA «

Sve o startupima u Hrvatskoj, jednom mjesečno, u vaš mail sandučić ^^^O STARTUP REPORTU

Nije Radiona jedina koja je uz neprofitan aspekt djelovanja otkrila da za njihovim radom i znanjem postoji i velika tržišna potreba. Osim CircuitMessa i STEMI-ja u poslovne se vode otisnuo i osnivač drugog hrvatskog FabLaba.

Neki novi poduzetnici

Mateo Miličević, osnivač i direktor MachLAB-a u Dugom Selu kaže da je zbog velikog broja upita za razvoj proizvoda, izradu prototipova, istraživanje tržišta i općenito usluga 3D ispisa i modeliranja zaključio da mora otvoriti tvrtku.

- Udruga MahLAB je trenutno u fazi zatvaranja, ali ostajemo i dalje aktivni u društvu samo od sada kao tvrtka. Do toga uspjeha stigli smo nakon raznih projekata koje smo učinili kao udruga, održavanjem radionica 3D ispisa i modeliranja te posjetom sajmova tehničke kulture širom Europe i Hrvatske - pojašnjava Miličević.

Dodaje da je od 2018. MachLAB, što kroz radionice a što kroz sajmove, surađivao s par tisuća ljudi. Još veći broj korisnika očekuje treći hrvatski FabLab, koji bi se trebao otvoriti u sklopu projekta Slavonika, koji vodi Tehnička škola u Slavonskom brodu.

Krešimir Groš, projektni menadžer Slavonike kaže očekuje da planiraju kroz dvije do tri godine napraviti hibridni FabLab u Slavoniji koji bi desetak stručnih srednjih škola, Sveuličište u Slavonskom brodu, Algebru i druge partnere trebao povezati te širiti ‘uradi sam‘, makerspace kulturu.

Izgradnja zajednice kreatora

- Bit ćemo fokusirani na mlade, ali otvoreni smo za cijelu zajednicu i priliku da ako netko želi naučiti i izraditi vlastiti električni bicikl, to i može izvesti kod nas - kaže Groš te navodi da na tome surađuju i sa zagrebačkim FabLabom.

Roberto Vdović iz prvog FabLaba kaže da sličan projekt podupiru i u Sesvetama na prostoru bivše tvornice mesne industrije Sljeme. Središnja zgrada te tvornice plan je da postane novi FabLab, uz niz drugih sadržaja važnih zajednici.

Marijo Spajić, projektni menadžer Udruge Zelene i plave Sesvete koja u Sesvetama koja radi na tom projektu kaže da je to dugoročan cilj jer pretvaranje tvornice u FabLab zahtjeva dosta administracije koja traje.

- Mi ne čekamo da uđemo u taj prostor nego smo već pronašli privremenu lokaciju na kojoj radimo s mladima, odnosno gradimo lokalnu makerspace zajednicu iz koje će izaći i neki budući startupaši, ali i hobisti i drugi koji vide korist od rada s vlastitim rukama, znanja i novih ideja - zaključuje Spajić.

O STARTUP REPORTU

Preuzmite PDF najnovijeg STARTUP REPORTA 2022 Q3 | Pročitajte prijašnje brojeve i saznajte više o magazinu STARTUP REPORT | Saznajte više o našim meetupima | Pretplatite se na naš besplatni newsletter
image
Tomislav Botić/Startup Report
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2022 15:02