Dok je prošlih godina ključno pitanje u vezi s crowdfundingom bio porez, sada se sve više priča o kampanjama i kako ih uspješno provesti, pokazala je u utorak Crowdfunding Academy u ZICER-u u Zagrebu. Iz Porezne uprave, naime, tumače da je crowdfunding zapravo oblik internetske kupovine i da je kao takav reguliran i jasan.
Tako to vidi i dekanica RRiF Visoke škole za financijski menadžment Đurđica Jurić, a s tim se pogledom složila i bankarica koja ima startup sa strane te osnivačica i glavna osoba u GIRI gameu, Sanja Ljubičić. Navodi da s odmakom od godinu dana kao najvažnije kod Kickstartera prepoznaje to - kome se prodaje i kako - te da se izgrađuje zajednica koja će vas podržati u kampanjama.
- To je najvažnije za uspjeh svake Kickstarter kampanje, dok sve ostale stvari koje naoko danas najviše muče ljude koji žele na tu platformu - poput poreza i slično - to mi se iz perspektive nekoga tko je kroz to već prošao, čini lako - kaže Ljubičić. Navodi da je izgradnja zajednice proces i nešto za što treba mnogo znanja i vremena.
Mladen Herceg, suosnivač startupa Make IT Easy, koji je dosad napravio dvije uspješne kampanje na Funderbeamu SEE, investicijskoj platformi koja je u suvlasništvu Zagrebačke burze, slaže se da je kod crowdfundinga iznimno važno animirati krugove poznanika i prijatelja.
Niz dobrih primjera
- Kod crowdfundinga se prvo oslanjate na njih, a onda, ako imate dobru priču, ostvarujete vidljivost i postižete rezultate na mnogo širem tržištu - kaže Herceg. Navodi da na Funderbeamu SEE ima više od 20.000 ulagača, ali je, navodi, primijetio da lakše prolaze projekti na baltičkom području, gdje je i baza Funderbeama. No, kaže da ima niz dobrih primjera crowdfundinga preko Funderbeama SEE i u nas. - Include je tamo odradio tri investicijske runde, a tu su i Apsolon, Pivnica Medvedgrad, Friendly Fire, a i naša druga kampanja Funderbeamu SEE je uspjela - kaže Herceg.
Navodi da je svoj prvi startup 2011. nije pokrenuo preko crowdfundinga, već na klasičan način. Navodi da tada nije bilo crowdfundinga i VC fondova. - Mi smo tada novac posuđivali od banaka i lizinga - kaže Herceg.
Kako lakše do cilja
Dodaje da je nakon toga primijetio da su se pojavili EU fondovi, a zatim i sve što imamo danas. No, ističe da ne bi preporučio da se fokusira samo na jedan izvor financiranja, pa bio on i crowdfunding. - VC fondovi, privatni novac, banke, crowdfunding i slično. Uvijek je dobro kad se napravi miks, jer što ste maštovitiji i imate više kanala to ćete do cilja doći lakše - kaže Herceg.
Chandler Copenhaver iz What2Funda smatra da je crowdfunding otvorio novi prostor u financiranju. Drži da je dobro da taj prostor postoji, jer omogućuje da se može kreirati i prodavati nove, inovativne proizvode izravno drugim ljudima. Pojašnjava da to nije samo način prikupljanja kapitala, nego i način zbližavanja sa svojim kupcima. - Gledam po sebi. Crowdfunding omogućuje da budem i ostanem emocionalno povezan s projektima koji mi se sviđaju. Mnogo stvari koje nosim su crowdfundane. Veseli me što je toliko stvari napravljeno tako da je netko imao ideju i za to nije morao prodati kuću, a te mogućnosti prije nije bilo - kaže Copenhaver.
Sanja Ljubičić drži da možemo pronaći mnogo mogućnosti, jer je niz crowdfunding platformi. - Raditi kampanju na Kickstarteru nije isto kao i raditi kampanju na Funderbeamu SEE, ali uvjet je uvijek autentičnost. Možda će sad iz mene progovoriti i bankar, ali nije dovoljan samo proizvod i autentičnost, za crowdfunding vam treba i novac, ako za ništa, onda za prototip koji možete pokazati u kampanji - kaže Ljubičić.
