Startup iz Škabrnje testira revolucionarnu platformu za automatsku izradu poslovnih aplikacija

Odgovor na jedno od najvećih dvojbi današnje globalne IT industrije - hoće li umjetna inteligencija (AI) u budućnosti zamijeniti programere - mogao bi doći iz mjesta odakle se najmanje nadate - Škabrnje.

Hrvatski startup s pravnim sjedištem u zaleđu Zadra, a koji operativno, kao i većina domaćih igrača, posluje iz Zagreba, u prvom tromjesečju ove godine planira lansirati revolucionarnu programersku platformu namijenjenu i ne-programerima.

Ime startupa je Rearm.

Nedavno je ušao na NovacHR-ov popis TOP 10 AI startupa za pratiti u 2024. godini, koji smo objavili u ovogodišnjem Business Outlooku. Prethodno je pobijedio na startup natjecanju najveće domaće AI konferencije, AI2Future-u. U branši ga hvale investitori.

No, dosad se uspješno držao ispod radara.

Adut iz Škabrnje

Rearm je dovršio i sad testira cloud platformu za brzu izradu aplikacija korištenjem umjetne inteligencije i low-code/no-code tehnologija, a pomoću koje će računalne aplikacije moći stvarati i svi oni koji nisu programeri.

Josip Ivković, suosnivač i tehnički direktor Rearma kaže da digitalna transformacija zahtijeva potpuno drugačiji pristup zbog sve naprednijih tehnologija i sve specifičnijih potreba klijenata.

- Umjetna inteligencija će rezultirati inovacijama koje omogućuju digitalizaciju po mjeri pojedinaca i poduzeća, i to s minimalnim utroškom vremena i bez tehničkog predznanja - kaže Ivković.

Rearmova tehnologija dojmila se kanadski biotehnološki startup Loon, koji koristi AI za automatizaciju kliničkih istraživanja i koji je ušao u ‘Microsoft for Startups Founders Hub‘. Kao rezultat, Ivković je postao i njihov tehnički direktor, a Loon svoju tehnologiju gradi i na onoj Rearma.

O tome tko su ostali testeri tehnologije ovog hrvatskog startupa Ivković zasad nije želio komentirati.

Rearm je, prema podacima Sudskog registra, osnovan prije tri godine.

Prijatelji iz škole

Prema Fini, Rearm je u 2022. godini zabilježio rast prihoda od 98,3 posto 330.700 eura uz rast neto dobiti od 36,9 posto na 106.566 eura. Broji devet zaposlenih i dalje se širi. Uz Ivkovića, Rearm je suosnovala i vodi Ena Fuzul.

- Josip i ja poznajemo se od srednjoškolskih dana u Zadru - on je iz Škabrnje a ja iz Bibinja - pa kad se iz SAD-a vratio u Hrvatsku pokrenuli smo zajedničku tvrtku, taman prije pandemijskog lockdowna, i paralelno smo radili na razvoju vlastitih ideja i pružali usluge kao softverska agencija - kaže Fuzul.

Direktorica Rearma pojašnjava da su od početka radili na vlastitim proizvodima, jer malim softverskim agencijama nije lako konkurirati etabliranim tvrtkama.

Navodi da su zato odmah razradili viziju startupa, nudeći jednostavna rješenja za kompleksne probleme.

- Tako smo uočili obrasce potreba poduzeća u području digitalizacije, a naš proizvod, koji je u fazi beta testiranja, sudeći po reakcijama korisnika i partnera ohrabruje nas da ćemo u trenutku izlaska na tržište imati rješenje koje će pomoći mnogim poduzećima - kaže Fuzul.

Ivković kaže da su radili sa softverskim tehnologijama koje koriste korporacije.

Primijetivši obrasce u aplikacijama koje su razvijali, iskoristili su no-code/low-code tehnologije kako bi ih tipizirali i tako ubrzali razvoj vlastitih rješenja. Onda su to povezali AI-jem.

Rezultat je nova platforma.

Budućnost za programere

- Programski jezici su oduvijek težili prema većoj razini apstrakcije, a s današnjom potražnjom IT rješenja trend se dodatno ubrzao, što se odrazilo u broju no-code i low-code platformi na tržištu - tumači Ivković.

Pojašnjava da AI uvodi još višu razinu apstrakcije programiranja.

Omogućuje da se razvoj složenih procesa, koji se opisuju računalnim kodom, može opisati kroz ljudski jezik. Ako znamo da su programeri prevoditelji ljudskog jezika u računalni jezik, jasno je u kojem smjeru ide taj napredak.

Kako će to pak utjecati na transformaciju posla koji danas rade programeri još nije potpuno jasno.

No, neke stvari jesu, a u jednu od njih uvjeren je i tehnički direktor Rearma.

- Ova kombinacija tehnologija, no-code/low-code i AI-ja, oblikovat će budućnost razvoja softvera - zaključuje Ivković.