Intervju

Silvio Kutić: ‘Paušalni obrti nisu problem, nego praksa njihove zlouporabe‘

Početna pozicija bila ista. No, Srbija ima boom outsourcing softverskih agencija, a Hrvatska je postala regionalni startup hub

Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa

 Josko Ponos/Cropix

Hrvatski startup s najviše dioničara-zaposlenika, odnosno radničkih dioničara, njih već više od 3500, do kraja 2022. godine planira biti spreman za IPO. Najavio je to Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni Infobipa, na otvaranju tvrtkina kampusa Alpha Centauri u Zagrebu.

Infobip je još uvijek jedini hrvatski predstavnik na CB Insightovu popisu svjetskih jednoroga. Tamo stoji da je 2020., zahvaljujući investiciji One Equity Partnersa, zabilježio valuaciju od milijardu dolara. Njegov glavni konkurent, američki Twilio, na burzi u New Yorku vrijedi 18,1 milijardu dolara.

Za Infobip, njegove suosnivače, investitore i radnike to je velik prostor za rast vrijednosti. Ali da bi se to ostvarilo, najbrže rastuća hrvatska multinacionalka mora proći kroz niz prilagodbi.

Magazin Startup Report razgovarao je sa Silvijem Kutićem o pripremama za IPO, a zanimalo nas je i kako čelnik najvećeg hrvatskog startupa vidi razvoj hrvatskog i regionalnih startup ekosustava.

BESPLATNO: Ovdje preuzimite prvi mainstream magazin o startupima u Hrvatskoj STARTUP REPORT (2022 Q2)

⊕⊕

U kojoj su fazi pripreme Infobipa za IPO?

- Proučavali smo mnoge opcije. Gledamo prema IPO-u kao opciji. Da bismo to mogli, morali bismo prijeći s IFRS-a na US GAAP. To su računovodstveni standardi koje treba zadovoljiti za potencijalno listanje na burzi. Riječ je o uvođenju niza kontrola koje traže burze u Americi, i to je vrlo velik posao. Potrebno bi ih bilo uvesti kroz cijelu tvrtku. Infobip je još lani napravio IPO Readiness program koji broji 47 točaka. Već godinu dana radimo na tome. Postizanje spremnosti za IPO ne znači i listanje na burzi.

Svjesni smo da ne možete o IPO-u govoriti kao o sigurnoj stvari, iako sve radite da biste se za to pripremili. Je li usklađivanje koje spominjete isključivo računovodstveno ili ima i drugih segmenata, primjerice u IT sigurnosti?

- Riječ je o velikom i kompleksnom poslu. Osim računovodstvenih usklađivanja i prilagodbe sustava planiranja i izvještavanja, značajan fokus nam je na usklađenju s globalnim regulatornim zahtjevima te sa zahtjevima burzi, što uključuje korporativno upravljanje, regulatornu usklađenost, privatnost, sigurnost itd.

Seli li Infobip pravno sjedište iz Londona u SAD?

- Ne.

Što sve planirate raditi po pitanju IPO-a do kraja 2022. godine?

- Trenutačno čekamo uobičajena regulatorna odobrenja za našu posljednju akviziciju, američku tvrtku Peerless Network iz Chicaga. Ugovor o kupnji potpisali smo u listopadu prošle godine. Riječ je o tržištu koje nam je jako u fokusu i zato tu želimo biti snažno prisutni. Američke tvrtke drže od 60 do 70 posto svjetskog tržišta u našem biznisu.

Nadalje, svojim proizvodima pokrivamo velik broj komunikacijskih kanala. Omogućujemo pritom krajnjim korisnicima personaliziranu komunikaciju s našim klijentima te komuniciranje preko korisnicima najdražih kanala. Sve to uz pomoć umjetne inteligencije. Dakle, po pitanju naših proizvoda fokusirani smo na inteligentnije načine komuniciranja. Izbacili smo nove SaaS proizvode, poput platforme za kreiranje chatbotova. Sada istražujemo AR i VR komunikaciju te komunikaciju u metaverseu.

Koje ste primjere komunikacije u metaverseu vi zamijetili?

- U Hrvatskoj to tek kreće, a slično je i vani. Mi se želimo pozicionirati u tom svijetu jer je to budućnost. Facebook je ušao u tu priču te ga slijede i drugi predstavnici Big Techa. U metaverseu je niz gaming kompanija i one su iznimno snažne u tom segmentu. Infobip zasad nema svoj proizvod za metaverse, ali to je logičan dio nastavka našeg razvoja i istražujemo kako se u tome pozicionirati.

Živimo na Balkanu. Vrijedi imati veliki biznis, ali kad se izgradi veliko poslovno sjedište, kampus, onda to svi primijete. Je li to slučaj i s novim kampusom u Zagrebu?

- Da smo sada više prepoznatljivi u Zagrebu, jesmo. Međutim, mnogo snažniji efekt imali smo kada smo napravili prvi kampus u Hrvatskoj, onaj u Istri. Radili smo na 10-15 različitih lokacija u Puli prije nego što smo sagradili kampus u Vodnjanu. Uvijek smo voljeli biti ispod radara i kad su ljudi shvatili da smo sagradili kampus, počelo se pričati: 'Vidi, vidi, ovi nešto ozbiljno rade!' Tamo je bilo veće iznenađenje.

U kampusu u Zagrebu je 800 radnih mjesta. Krećete li u val zapošljavanja ili ste to odradili tijekom pandemije?

- Mi smo u Zagrebu od 2008. godine. Prvo smo bili na jednoj, pa na drugoj, pa na trećoj lokaciji. Neposredno prije nego što smo se sada preselili u Alpha Centauri kampus, bili smo na dvije lokacije u Zagrebu. Od početka ove godine počeli smo se polako useljavati. Od proljeća smo na 50 posto kapaciteta.

Usto, već imamo ljude iz nekoliko zemalja koji su u Zagrebu na različitim projektima. Neki su se i preselili ovamo, a neki su tu privremeno. Treba znati da mi imamo niz programerskih, odnosno inženjerskih razvojnih centara po svijetu. Samo u Hrvatskoj na četiri lokacije, dvije u Bosni i Hercegovini, zatim u Slovačkoj, Poljskoj, Indiji, Meksiku, Americi, pa i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ali, Zagreb je odsad Infobipov globalni centar za inženjering?

- Da. Mi imamo jak tim i u Vodnjanu, kao i u Rijeci i Splitu, a Zagreb nam je sada glavni centar razvoja i inoviranja. Alpha Centauri nam je najveći inovacijski centar u svijetu. Ovdje kroz međusobnu komunikaciju razvijamo ideje, koordiniramo i strateški razvijamo proizvode za globalno tržište. Praktički svi zajedno, na sve četiri lokacije, funkcioniramo kao jedan veliki inženjerski hub.

Kupili ste više terena nego što ste sagradili. Kako će kampus u Zagrebu izgledati za koju godinu?

- Planirano je da ovdje u nekom trenutku prođe Vatikanska avenija, velika kao Dubrovačka, također s tramvajskom linijom. Okolo bi trebale biti i druge poslovne zgrade. Nama je ovo prva faza. Kupili smo 20.000 kvadrata građevinskog zemljišta na ovoj lokaciji. Ovo što smo dosad sagradili je sve na 5000 kvadrata, a zajedno s parkinzima 8000 kvadrata. Uskoro ćemo početi projektirati drugu fazu pa ćemo odlučiti kada bismo gradili. Ovdje se svakako želimo razvijati dalje. Svidjelo nam se. Jako smo blizu centra grada. Dobra je povezanost sa zračnom lukom, a s druge strane je mirno te se svatko može opustiti i raditi u miru.

Kad smo kod okruženja, koliko vam se čini da je danas razvijen hrvatski startup ekosustav?

- Kada sam krenuo s prvobitnim idejama oko Infobipa još 2001. godine, već je bilo startupa u Hrvatskoj, ali, dakako, vrlo malo. Znam i sam da investitora nije bilo. Danas, dva desetljeća poslije, imamo nekoliko manjih VC-ja i niz vrlo ozbiljnih startup tvrtki. Mnogo je naših startupa dobilo vrlo velike investicije i bilo je lijepih exita. Govorim o Nanobitu, Rimcu, Infinumu, Gideonu, Photomathu itd. Kad usporedimo scenu s početka 2000-ih i danas, onda je itekako vidljivo da je skočila.

Koliko? Primjerice, kada usporedimo Hrvatsku s regijom?

- Uvijek smo gledali da je Slovenija poduzetnički naprednija. Sada vidimo da je jača u kriptu od Hrvatske. U Sloveniji je nastao prvi jednorog u regiji, ali oni su ostali na jednom jednorogu. U Hrvatskoj su danas dva jednoroga i niz startupa na putu da to postanu.

Morate stati i primijetiti koliko je to nevjerojatno. Hrvatska je mala država. Ima 3,9 milijuna stanovnika. Usporedbe radi, samo Chicago s predgrađima ima više od deset milijuna ljudi. Ali, u Hrvatskoj imamo FER. Treba se sjetiti da je i Silicijska dolina nastala oko Stanforda. Znači, imala je svoj FER. U Zagrebu se, dakle, stvaraju veliki talenti i oni imaju priliku kreirati nove tvrtke. Stoga bih rekao da se u Hrvatskoj stvorilo nešto čega nema drugdje u regiji. Stvorila se jedna odlična sinergija znanosti, talenata i poduzetništva. To u Hrvatskoj stvara novu industriju.

Što je sa Srbijom?

- Dva najjača tehnička fakulteta u bivšoj državi bila su u Zagrebu i Beogradu. Dakle, i Hrvatska i Srbija su se po pitanju startupa trebale razvijati slično. Srbiji se u određenoj mjeri dogodio veliki outsourcing njihovih IT stručnjaka preko outsourcing softverskih agencija. Srbija po kvaliteti inženjera ne zaostaje za Hrvatskom, imaju sjajne inženjere, ali velik broj njih radi outsourcing za van. Samim time ne razvijaju u tolikoj mjeri vlastite proizvode i industriju. S druge strane, Hrvatska je postala regionalni startup hub, ima dva jednoroga i niz vrlo perspektivnih novih tehnoloških tvrtki. Ovdje se stvara velika vrijednost.

Kad se priča o tome da je outsourcing manje poželjna opcija, najčešće se kritiziraju paušalni obrti. Jesu li paušalni obrti problem?

- Paušalni obrti nisu problem. Štoviše, ideja je u redu i hvalevrijedna, ali u praksi dolazi do zloupotrebe toga od većih tvrtki kroz outsourcing ili, primjerice, stranih kompanija koje koriste stručnjake koji rade preko paušalnog obrta, a da te iste tvrtke u Hrvatskoj niti ne plaćaju porez. Samim time, dolazi se do neravnopravnog položaja na tržištu.

Tvrtke pokušavaju zadržati zaposlenika na razne načine, pa i ESOP-om. Kako je to riješeno u Hrvatskoj? Infobip je cijeli ESOP morao napraviti u Ujedinjenom Kraljevstvu.

- Naše holding društvo je izvan Hrvatske gdje leži i naš ESOP. Ovdje je porez prije bio iznimno velik, ali sad je spušten na 24 posto. Vani su porezi mnogo veći, negdje i do 60 posto. Po pitanju plaćanja poreza upravo se taj postotak plaća u slučaju pretvaranja opcije u dionicu, a prilikom prodaje dionice porez je 12 posto.

*Silvio Kutić je suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa, prve nove visoko-tehnološke tvrtke u suvremenoj Hrvatskoj, koju su pokrenuli hrvatski poduzetnici i koja je po vrijednosti premašila iznos od milijardu dolara pa je zovu jednorogom. Infobip je prvi hrvatski jednorog

**Intervju sa Silvijom Kutićem objavljen je u novom broju magazina STARTUP REPORT 2022 Q2 kojeg možete preuzeti u digitalnoj verziji (PDF) i slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Discorda, LinkedIna, Slacka pa i maila.

BESPLATNO: Preuzimite novi broj magazina STARTUP REPORT 2022 Q2

image

Startup Report 2022 Q2

Tomislav Botic/jl/sr/

O STARTUP REPORTU

Ovdje možete pročitati opširnije o magazinu Startup Report i pretplatiti se na newsletter

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2022 01:55